Franjevački samostan i crkva na Kaptolu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Unutrašnjost crkve: sitno |
m →Crkva sv. Franje: sitno |
||
Redak 36:
==Crkva sv. Franje==
Današnja je crkva izvorno gotička, jednobrodna crkva iz sredine 13. stoljeća, podignuta nakon tatarske provale. Barokizirana je u 17. stoljeću nakon što je prvotnu crkvu uništio požar. Tada su joj dodane i pokrajnje kapele. Nakon katastrofalnog potresa iz 1880. godine crkva je rekonstruirana u [[neogotika|neogotičkom]] slogu prema nacrtima graditelja i konzervatora [[
Od baroknog namještaja u crkvi, prije Bolléovog zahvata, nije ostalo gotovo ništa. U crkvi je sačuvana samo slika Žalosne Gospe pred kojom je često molio [[Eugen Kvaternik]]. Bez obzira na to franjevačka crkva, zajedno sa samostanskim kompleksom i kapelom sv. Franje, jedan je od tri najstarija i najznačajnija objekta na Kaptolu, uz katedralu s biskupskim dvorom i veliko sjemenište.
===Obnova
Veliki potres koji je [[1880.]] godine pogodio Zagreb teško je oštetio mnoge crkve, javne zgrade i privatne kuće, među njima teško je bila oštećena i franjevačka crkva na Kaptolu. Crkveni toranj raspuknuo se napola te je postojala opasnost da će se srušiti na samostan dok je crkva bila u izrazito lošem stanju, pogotovo njezin sjeverni dio.<ref>HORVAT, R., n. dj., str. 103.</ref> Kaptolski gvardijan fra Franjo Renjgeo započeo je [[1884.]] godine s temeljitom obnovom crkve i samostana. Dok je samostan obnavljan u izvornom baroknom stilu obnova crkve povjerena je
Posljednja faza obnove započela je [[1901.]] godine dolaskom u Zagreb arhitekta [[Ivan Holtz|Ivana Holtza]] koji je prema Bolléovim nacrtima započeo obnovu crkvene lađe. Lađa je prema tim nacrtima oblikovana po uzoru na gotička svetišta. S južne strane porušen je drugi kat samostana te su otvoreni novi prozori kako bi se lađa osvijetlila. Sjeverna fasada razdijeljena je prema ugrađenim kapelama na četiri dijela, s velikim gotičkim prozorima i potpornjacima s vanjske strane. Glavno pročelje oblikuje bogato istaknuti zabat i fijale, dok je glavni portal nanovo sagrađen. Iznad portala smještena je okrugla rozeta, a u zabatu rozete veliki reljef s prikazom Utiskivanja rana sv. ocu Franji. Reljef je djelo kipara Moraka. Stara barokna crkva potpuno je goticizirana, umjesto baroknog svoda napravljen je novi gotički, a slično se dogodilo i s korom koji je zamijenjen novim gotičkim. Stupovi u sredini uklonjeni su, a prostor ispod kora ima svod kao i lađa.<ref>CVEKAN, P., n. dj., str. 104.</ref> Novouređena crkva svečano je blagoslovljena [[5. srpnja]] [[1902.]] godine. Blagoslovio ju je nadbiskup zagrebački dr. [[Juraj Posilović]], a suposvetitelji pokrajnjih oltara bili su krčki biskup dr. [[Antun Mahnić]], senjski biskup dr. Maurović i pomoćni đakovački biskup dr. Voršak.<ref>Isto., str. 106.</ref>
|