Papuanci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Papuanci''' (Papuanski narodi), kolektivni naziv za veliku grupa negroidnih plemena sa [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]]
== Ime ==
Redak 20:
*[[Zapadnopapuanski narodi]] ((26 jezika),
*Neklasificirani: [[Turumsa]] (Papua Nova Gvineja); [[Murkim]] (Indonezija; Papua); [[Lepki]] (Indonezija; Papua); [[Kembra]] (Indonezija; Papua), [[Kehu]] (Indonezija; Papua); [[Doso]] (Papua Nova Gvineja); [[Betaf]] (Indonezija; Papua).
== Plemena ==
Vidi [[Popis Papuanskih plemena]].
== Rasne razlike: Papuanci i Melanezijci ==
Nova Gvineja se nalazi na granici dvaju svjetova, jednom koji pripada tamnoputim [[Melanezijci]]ma na istoku, i mnogo svjetlijim [[Malajci]]ma na zapadu a od [[Australija|Australije]] dijeli je tek uski [[Toresov prolaz]]. O njihovom porijeklu tek se nagađa, kao i o vremenskom dolasku na Novu Gvineju gdje su se nastavili dalje razvijati. Papuanci su tamne puti, kvrčave kose i bujne kovrčave brade. Rasno se razlikuju i od svjetloputih Malajaca sa ravnom kosom, a i od Melanezijaca. Talijanski genetičar [[Luigi Luca Cavalli-Sforza]] jasno razlikuje novogvinejsku (papuansku) i melanezijsku rasu (vidi Cavalli-Sforzinu [http://bp1.blogger.com/_h5L0bq0pIhY/R0FL-H2qVQI/AAAAAAAAAOg/cpeTCWHr10Y/s1600-h/img-3.png kartu]). C. Capelli Melanezijce i Papuance stavlja u jednu rase, ali u dvije različite grupe (pod-rase), te se veoma razlikuju po [[zubi]]ma. Od afričkih crnaca razlikuju se po tome što su niži, imaju mnogo tanje usne, bujniju bradu kao i kovrčavim dlakama po tijelu.
== Etnografija ==
Papuanci do dolaska Europljana žive životom naroda iz kamenog doba. Ubrajaju se među najprimitivnije stanovnike Zemlje.Najveće promjene doživjela su plemena nastanjena u obalnim područjima, dok je vanjskog utjecaja na unutrašnjost bilo znatno manje. Papunci su [[lov]]ci, [[ribolov|ribari]] i sakupljači. Njihova sela sastoje se od kuća podignutih na drvenim pilonima zabijenima u tlo. Odjeća je oskudna, često puta se sastoji samo od veoma bogatog nakita i dugih navlaka za ud kod (muškaraca) te suknjica od trave za žene. Među nekim skupinama postojao je [[lov na glave]] i [[kanibalizam]]. Imaju razvijeno drvorezbarstvo (maske, statue, štitovi). Oruđe je kameno (sjekire), koje im služe za rušenje drveća i gradnju čamaca, njihovog glavnog prijevoznog sredstva [[monoksil]]. Sago, riba i uzgojene svinje njihova su glavna hrana do koje dolaze lovom, ribolovom, sakupljanjem ili uzgojem. Neka plemena, kao pripadnici ljudožderskog plemena [[Asmat]] sa rijeke [[Brazza]], imaju duge ratne brodove. Asmat je mogao dobiti [[ime]] tek kada bi nekoga ubio, lubanje su obožavali ([http://www.papuatrekking.com/uploads/images/fotky/Papua_Asmat%20(3).JPG]), a one su im služile i umjesto jastuka ([http://www.skulltrophies.com/grafik/pic_04.jpg vidi]).
== Literatura ==▼
'''Lov'''
U lovu se služe lukom i strijelom a na izboru imaju divovske štakore, ehidne, cuscusa (Phalanger Maculatus), razne ptice (kazuari), leteće lisice (velika vrsta šišmiša) i krokodile. Svinje (Sus scrofa)na Novu Gvineju su uvezene, a domoroci vole njihovo meso. Kljove svinje njihovi su tradicionalni ukrasi kao i pera raznih vrsta rajskih ptica, koje se i love jedino zbog perja.
'''Postupak dobivanja soli'''
U planinskim područjima Nove Gvineje [[sol]] je izuzetno rijetka i mnoga plemena za nju ne znaju. Slani izvori su sulfurni što sol čini [[otrov]]nom, no oni su došli na genijalnu ideju kako da dođu do nje. Izvorsku vodu bambusovim cijevima provode u podzemne rezervoare sa ekstremno suhim svežnjevima trave koja apsorbira svaku kap. Nakon toga svežnjevi se suše na suncu a na njima ostaju kristali soli miješani sa sumporom. -U drugom dijelu postupka potrebno je sol odvojiti od sumpora. U tu svrhu potrebno je svežnjeve trave zapaliti, a prilikom tog dolazi uslijed prisustva [[zrak]]a do [[oksidacija|oksidacije]] i nastanka [[sumporni dioksid|sumpornog dioksida]], a ono što je ostalo je sol pomiješana sa [[pepel]]om. Ova sol nije najčišća ali je upotrebljiva za jelo.
'''Novac'''
ovac Papuanaca je lijepo perje rajskih ptica, najvrijednije je žuto, za koje se može kupiti jedna svinja ili nakit od školjaka. Svinje su također živi novac ,a u istu svrhu služe i školjke koje se režu u manje komade, poput [[tridakna|tridakne]] ([http://www.planeta-neptun.ru/eng/oceanarium/left_menu_ocean/inhabitants/tridacna_maxima.html vidi]).
▲== Literatura ==
*
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.mnsu.edu/emuseum/cultural/oldworld/pacific/papuanculture.html Papuan Culture]
| |||