Humana citogenetika: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 3:
U godinama koje su slijedile znatno su poboljšane metode prikazivanja kromosoma tako da su uskoro mogle biti dijagnosticirane prve numeričke kromosamalne aberacije (npr. Trisomija 13 - [[Patauov sindrom]], 18 - [[Edwardsov sindrom]], 21 - [[Downov sindrom]]). Ipak su prilično dugo ostale naučno nepriznate mnoge strukturalne kromosomalne aberacije jer je aberacije u okviru jednog kromosoma bilo moguće dokazati samo ako se prilikom aberacije događala značajna promjena dužine kromosoma ili [[centromer]]a. Tek razvojem posebnih tehnika bojenja početkom [[1970-ih]] godina bilo je moguće u okviru jednog hromozoma učiniti vidljivim različite mustre u vidu traka. Time je bilo moguće uočiti i standardizirati čak i manje strukture u jednom kromosomu.
 
Novi veliki razvojni skok citogenetika je doživjela osamdesetih godina razvojem tzv. ''"fluorescenog in situ hibridiziranja ([[FISH]])". '' U ovom trenutku razvoj se karakterizira prije svega masovnom primjenom tzv. ''„multikolor FISH“''. To podrazumijeva istovremenu upotrebu više [[DNK]] sondi markiranih različitim fluoroscentnim bojama. Uz spomenutu metodu još je značajno „komparativno genom hibridiziranje (CGH)". Veći metodski napredak uključivanjem molekularno-bioloških tehnika doprinijelo je brojnim novim spoznajama, posebno u citogenetici [[tumor]]a i omogućilo rutinsku dijagnostiku u medicini.
 
[[Kategorija:Genetika]]