Vokativ: razlika između inačica

Obrisan 51 bajt ,  prije 14 godina
m
bez sažetka
m (linkovi)
mNo edit summary
'''Vokativ''' ([[latinski jezik|lat.]] ''vocare'' = zvati) naziv je za [[padež]] u nekim jezicima (uključujući [[hrvatski jezik]]) koji se koristi ako se [[riječ]] želi koristiti kao doziv. Zbog toga je vokativ izvan strukture rečenice i može se koristiti samostalno. Uz [[nominativ]], vokativ je samostalan, nezavisan padež.
 
 
 
== Vokativ u drugim jezicima ==
 
Vokativ se također sreće kod nekih neindoeuropskih jezika, kao što su [[gruzijski jezik|gruzijski]], [[arapski jezik|arapski]], [[kineski jezik|kineski]] i [[korejski jezik]].
 
 
 
== Vokativ u hrvatskome jeziku ==
 
Vokativ je "peti" [[padež]] u [[hrvatski jezik|standardnom hrvatskom jeziku]]. Ne odgovara ni na kakvo pitanje. Nije dio [[rečenica|rečenice]] pa se od rečenice s kojom dolazi u pisanju odvaja [[zarez]]om.
<br>
 
 
 
=== Uloga ===
* dozivanja
:''Hej, '''Ivane!''' - poviče za njim''.
 
 
Različiti '''osjećaji i osobni stav''' prema sugovorniku:
* bliskost
:''O, '''draga moja''', da sam samo znao!''
 
 
 
=== Zamjena vokativa i nominativa ===
:''Misli jadan da je gorski '''vuče'''.'' ([[Ivan Mažuranić]], „[[Smrt smail-age Čengića]]”, Noćnik)
:''Il još gori brđanski '''hajduče'''.''
 
 
U [[kajkavsko narječje|kajkavskome narječju]] i [[Zagreb|zagrebačkome]] govoru česta je uporaba [[nominativ]]a umjesto vokativa što je nepravilno u standardnom hrvatskom jeziku u kojem se za dozive <u>mora</u> koristiti vokativ.
:<strikes>''Marija, donesi mi knjigu!''</strikes> - ''Marijo, donesi mi knjigu!''
:<strikes>''Boris, čuješ li ti to?''</strikes> - ''Borise, čuješ li ti to?''
 
 
 
=== Oblici vokativa ===
: ''Dobar dan, '''gospodine'''!''
: ''Kako si, '''Ines'''?''
 
 
* Neka [[ime]]na imaju vokativ istovjetan [[nominativ]]u. To su imena koja se uopće ne sklanjaju poput ''Nives'', ''Ines'' i ''Karmen'' u [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]], većine anglosaksonskih imena i ostalih stranih imena.
 
 
* Opće imenice uglavnom imaju nastavak ''-o'':
: ''Mačko! Kućo! Pjesmo!''
 
 
* Imenice ''tetka'', ''ujna'' i ''strina'' imaju vokativ jednak nominativu ako znače rodbinske odnose. Ako znače nešto drugo, dobivaju vokativ na ''-o'':
: '''''Tetka''' Ana, kad ćete nam doći?''
: '''''Tetko''' jedna, baš si se uprljao!''
 
 
* Muška imena na ''-a'' uvijek imaju vokativ jednak nominativu:
: ''Andrija! Nikola! Toma!''
 
 
* Opće [[imenice]] na -ica imaju u vokativu nastavak ''-e'':
: ''Sestrice! Prijateljice! Mamice! Tatice!''
 
 
* Imenice koje mogu značiti i muško i žensko, mogu imati nastavak ''-o'' ili ''-e'':
: ''Kukavico! Kukavice!''
: ''Izjelico! Izjelice!''
 
 
* Imena na -ica imaju nastavak ''-e'':
: ''Ankice! Tomice! Ivice! Nikice!''
 
 
* Imenice na ''-ar'' mogu imati dvostruke oblike, ali se preporučuje koristiti vokativ na ''-u'' nego na ''-e'':
: ''Mornaru! Gospodaru! Ribaru!''
:Ista stvar vrijedi i za imenicu ''pastir'' i slične.
 
 
 
 
{{hrvatski padeži}}
 
 
 
[[Kategorija: Padeži]]
 
 
<!-- interwiki -->
16.533

uređivanja