Bilogora: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Mecky (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Slika:CroatiaBjelovar-Bilogora.png|right|thumb|250px|Položaj Bilogore u Hrvatskoj]]'''Bilogora''' ''(Bilo-gora, Bilo-gorje)'' je nisko prostrano humlje u sjevernoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sastoji se od niza brežuljaka koji se pružaju duž jugozapadnog ruba [[Podravina|Podravine]] od sjeverozapada na jugoistok u dužini oko 80 km, s najvišim šumovitim brdom ''Rajčevica 309 m''.
 
==Gradja i reljef==
Izmedju [[Bedenik|Bedenika]] i [[Črešnjevica|Črešnjevice]] široka je od 16 do 18 km, dok je na zapadnom kraju, između potoka [[Dubravka|Dubravke]] i [[Koprivnica|Koprivnice]], oko 45 km - ako se 7 km široko [[Ivaničko humlje]] ne ubraja, na istočnom krilu od [[Bastaji (Bilogora)|Bastaja]] prema [[Virovitica|Virovitici]] široka je oko 24 km.
[[Slika:Bilogora-prosjek-1905-2.png|700px]]
 
Sjeveroistočni pristranci strmiji su od jugozapadnih. Na zapadu se 186 m visokim Lepavinskim prijevojem nadovezuje na [[Kalnik]] (željeznička pruga [[Križevci]] - [[Koprivnica]]), a na istoku 270 m visokim Đuloveskim prijevojem na [[Papuk]] (želj. pruga [[Daruvar]] - [[Veliki Bastaji]] - [[Suhopolje]]). Unutar ovih međa zaprema Bilo-gorje '''1700 km'''<sup>2</sup> te je drugo po prostornom opsegu u sjevernoj Hrvatskoj.
[[Slika:Bilogora-prosjek-1905-2.png|750px|right|thumb|Slikovni prikaz prosjeka (prosječne širine, presjeka) Bilogore]]
 
Građena je od stare kristalaste jezgre koja je prekrivena tercijarnim (pliocenski pjeskoviti [[lapor|lapori]] i [[pješčenjak|pješčenjaci]] s ulošcima [[lignit|lignita]]) i kvartarnim (pleistocenski [[žuti pijesak|žuti pijesci]] i [[prapor]]) slojevima.
Na sjevernim padinama prostire se širok pojas prapora (tzv. [[pijesak|pijesci]]), stvoren nanosom sjevernih vjetrova. Najpoznatiji od njih su [[Đurđevački pesci|Đurđevački pijesci]].