Mitovi o stvaranju: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dodavanje referenci
m unos referenci
Redak 2:
 
== Narav i značaj mitova o stvaranju ==
Mitovi o stvaranju jedan su od najranijih pokušaja čovječanstva da dadne odgovor na neka od najdubljih pitanja o naravi i podrijetlu univerzuma. Na ta pitanja i danas pokušavamo dati odgovor.<ref>Bernard Doyle, "Creation myths", u: ''Encyclopedia Mythica'' ([http://www.pantheon.org/articles/c/creation_myths.html http://www.pantheon.org/articles/c/creation_myths.html]).</ref> Kozmogonija nudi etiologiju postojećeg svijeta ili poretka te također pridonosi njegovoj stabilnosti.<ref>M.Manfred Hutter, "Kosmogonie", u: ''Lexikon für Theologie und Kirche'', sv. VI, Herder, Freiburg-Basel-Wien 2006, 398.</ref> Međutim, kozmogonijski mit nikada nije jednostavno etiološki, jer se bavi krajnjim izvorom svih stvari. Mitovi o stvaranju su temelj za čovjekovu orijentaciju u svijetu. Oni definiraju čovjekovo mjesto u univerzumu i kakve odnose čovjek treba gajiti prema drugim ljudima, prirodi i cijelom svijetu; oni daju osnovni ton koji određuje sve druge geste, čine i strukture u nekoj [[kultura|kulturi]].<ref>Charles Long, "Creation Myth", u: ''Encyclopaedia Britannica 2007 Ultimate Reference Suite'' (DVD), Encyclopaedia Britannica, Chicago 2007.</ref>
 
Premda mit o stvaranju (ili kozmogonijski mit) ne vodi nužno k svom ritualnom izražaju, [[ritual]] je često [[drama]]tski prikaz mita. Ta se dramatizacija izvodi da bi se naglasila trajnost i učinkovitost središnjih tema mita, kao izvora i temelja vrijednosti u kulturi. U većini [[religija|religioznih]] zajednica postoji predodžba o svetom i profanom vremenu. Na temelju kozmogonijskog mita ustanovljuje se ''sveto'', ili ''stvarno'', vrijeme. To je vrijeme ono najdjelotvornije za život zajednice, a dramatizacija (upriličenje) mita o stvaranju omogućuje zajednici da sudjeluje u vremenu koje je drukčije kvalitete od običnoga vremena.<ref>Charles Long, "Creation Myth", u: ''Encyclopaedia Britannica 2007 Ultimate Reference Suite'' (DVD), Encyclopaedia Britannica, Chicago 2007.</ref> Ne radi se ovdje o prisjećanju, nego o obnavljanju dalekih mitskih događaja.<ref>[[Mircea Eliade]], ''Mit i zbilja'', Matica hrvatska, Zagreb 1970, 21.</ref>
 
Kozmogonije imaju funkciju posadašnjenja ili ponavljanja izvornog stvaranja. [[Simbol]]ično ponavljanje mita o stvaranju u mnogim kulturama smatralo se i smatra novim stvaranjem. Takvo se novo stvaranje, primjerice, "događa" kod rađanja djeteta, ozdravljenja od bolesti, pa i u samoj smrti kao nečemu novom, novoj situaciji. Osim za pojedinca, mitovi o stvaranju također su vrlo važni i djelotvorni za čitava društva: "Prilikom ponavljanja mitova, obnavlja se čitava zajednica; ona pronalazi svoje izvore, ona ponovno proživljava svoje ''početke''."<ref>[[Mircea Eliade]], ''Mit i zbilja'', Matica hrvatska, Zagreb 1970, 2139.</ref> Tako se, primjerice, u nekim kulturama ustoličenje novoga [[kralj]]a poistovjećivalo s ponovnim stvaranjem ili obnavljanjem svijeta.<ref>[[Mircea Eliade]], ''Mit i zbilja'', Matica hrvatska, Zagreb 1970, 39.</ref> Slično tome, ceremonije i obredi vezani uz "[[Nova godina|Novu godinu]]" smatrani su ponavljanjem izvornog događaja nastanka svijeta. Tako je, primjerice, stvaranje svijeta u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], osobito kod [[Babilonci|Babilonaca]], bilo obredno ponavljano prilikom svetkovanja Nove godine.<ref>[[Mircea Eliade]], ''Povijest vjerovanja i religijskih ideja. Od kamenog doba do eleuzinskih misterija'', Fabula Nova, Zagreb 2006, 99-102.</ref> Vjerojatno je nešto od toga prisutno i u modernim proslavama Nove godine. I gradnja određenih građevina, osobito [[hram]]ova, ali i čitavih [[grad]]ova kao slikâ svijeta (''imagines mundi''), smatrana je ponavljanjem kozmogonije, ponekad čak "preslikavanjem" već postojećih nebeskih gradova.<ref>[[Mircea Eliade]], ''Povijest vjerovanja i religijskih ideja. Od kamenog doba do eleuzinskih misterija'', Fabula Nova, Zagreb 2006, 86-87.</ref>
 
== Zajednički elementi u mitovima o stvaranju ==