Mawayana: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 5:
== Život i običaji ==
[[Slika:Mawayana.jpg|thumb|Japoma i njegova žena Saana posljednji su Mawayani u Kwamalasamutu-u (Surinam) koji se služe jezikom mawayana]] Opis izvornog života Mawayana ostavio nam je u svom uzbudljivom putopisu 'Wai-Wai' Nicholas Guppy. Lov, ribolovom, sakupljanje i ugoj povrća svakodnevni su poslovi koji se odvijaju u ovoj zajednici. Muškarci se preko dana zanimaju lovom ili ribolovom, izrađivanjem lukova i strelica, ili odlaze u lov, ili pak naprosto leže u svojim visečim ležaljkama i odmaraju se. Žene uvijek imaju više domaćinskih poslova, one odlaze u polja i beru [[povrće]], pripremaju hranu, čiste ili izrađuju lončarsku robu. Pred svojom djecom ovi ljudi ništa ne kriju, tako da još u ranoj dobi ulaze pripremljeni u život, bez ikakvog stida uobičajenog u civiliziranom društvu. Već nakon [[pubertet]]a djevojčice i dječaci dobivaju upute koje će im biti potrebne i uče se podnošenju bolova i trpljenju drugih neugodnosti. Djevojčice ostaju u roditeljskom domu, dok dječaci odlaze poglavici gdje uživaju veću slobodu. Njima je naročito važno da se nauče služiti lukom i strijelom kako bi bili sposobni uzdržavati sebe i obitelj.
Sela ovih Indijanaca puna su raznih životinja koja slobodno tumaraju selom. Uz majmune i druge životinje ima raznih ptica, tukana i papiga koje kad im je potreba očerupaju do gola zbog perja za izradi ukrasa. Životinje koje Indijanci trpe u selu, same se hrane, a bez rezerve i one posluže kao hrana ili ijednostavno kao ljubimce. Autor uz ostale navodi tapire , pjegave pake, bizamske svinje i drugo.
[[Kasava]] je glavna sirovina ovih Indijanaca za izradu brašna iz kojih peku pljosnate lepinje. Da bi se iscijedila cijanovodična kiselina, potrebno je naribati u vlažno brašno pa se to upakira u pletene duguljaste košare oblika tube koje vise sa krovne grede kuće. Ove tube na kraju imaju ručku kojom se uz pomoć neke poluge izduljuju cijevi i izažima otrovni sok (cassarep). Ova smrtonosni sok se kasnije prokuhava, on tada služi kao začin koji štiti od kvarenja. Sva indijanska plemena troske kišne šume poznaju ovaj postupak uz možda neke neprimjetne razlike.
| |||