Inačica od 4. lipnja 2008. u 16:55 uredi Finding myself (razgovor \| doprinosi) 1.015 edits m →‎Društveno-kulturne okolnosti ← Starija izmjena		Inačica od 4. lipnja 2008. u 20:20 uredi ukloni ovu izmjenu Finding myself (razgovor \| doprinosi) 1.015 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 4: == Društveno-kulturne okolnosti == To je razdoblje snažne [[protureformacija\|protureformacije]], kao reakcija na [[protestantizam\|protestantsku reformaciju]]~~. U Hrvatskoj, [[protestantizam]] nema većih razmjera, javlja se samo u [[Istra\|Istri]], za razliku od [[Rimokatolička Crkva\|rimokatolicizma]] koji je široko rasprostranjen na našim prostorima~~. U Hrvatskoj, [[protestantizam]] nema većih razmjera, javlja se samo u [[Istra\|Istri]], za razliku od [[Rimokatolička Crkva\|rimokatolicizma]] koji je široko rasprostranjen na našim prostorima. Zbog toga, hrvatski barok direktno je vezan uz protureformaciju. Osnivaju se [[Isusovci\|isusovačke]]isusovačke škole koje šire duh katoličke obnove. Najstarije su osnovane 1607. u [[Varaždin]]u, [[Požega\|Požegi]] i [[Zagreb]]u. Osim isusovaca, djeluju i drugi vjerski redovi: [[pavlini]] te manjim dijelom [[franjevci]]. Osnivaju se [[Isusovci\|isusovačke]] škole u većim hrvatskim središtima. Osim isusovaca, djeluju i [[pavlini]]. Književnost se razvija većinom u [[Dalmacija\|Dalmaciji]], gdje već postoje veća središta, ali i na sjeveru ([[ozalj]]ski krug). == Značajke == {{Glavni\|Barok}} Značajke hrvatskog baroka jednake su europskom: kićenost, gomilanje ukrasa, pobožan i uzvišen stil, religiozne teme, želi se izazvati zadivljenost. U književnosti, u koju ponovno ulaze u [[Renesansa\|renesansi]] zaboravljene religiozne teme, to se očituje u bogatoj metaforičnosti, forma postaje bitnija od samog sadržaja. == Književnost == U hrvatskoj književnosti barok traje tijekom 17.stoljeća. Razvija se više književnih regionalnih krugova, uz vjerske redove: dalmatinsko-dubrovački, kajkavski, slavonski i ozaljski. Dubrovnik ipak ostaje najjače književno središte, u njemu djeluje naš najveći barokni pisac, [[Ivan Gundulić]]. U ovom razdoblju, postaje sve aktualniji problem standardnog, zajedničkog hrvatskog jezika. ==Književni krugovi== ===Dalmatinsko-dubrovački krug=== ===Kajkavski krug=== ===Ozaljski krug=== ===Slavonski krug=== ==Vjerski redovi== <!-- (mislim da donji tekst, preuzet sa članka [[hrvatska književnost]], nije wikipediziran i da je previše konfuzan, a čini mi se i kao ~~možda~~da ~~kopiran~~potiče ~~odnekud~~iz samo jednog izvora (i to kopiran), pa je zato tu samo kao podloga članku, ~~koji~~dijelovi je(pogotovo predrađeni) bi se mogli odlično uklopiti u ~~izradi~~članak jer tu ima poprilično informacija.) Područje pismenosti u XVII. stoljeću širilo se sve više prema sjeveru, pa su se pojavili pisci i na Pagu (otac hrvatskoga jezikoslovlja [[Bartol Kašić]]), u Kanfanaru u Istri (Franjo Glavinić), u Jastrebarskome (Rafael Levaković), u Sisku (Nikola Krajačević) i u Zagrebu ([[Juraj Habdelić]]), ali je [[Dubrovnik]] i u XVII. stoljeću ostao najjače kulturno i književno središte, iako je s Ritterom Vitezovićem dobio na značenju i [[Zagreb]].

Hrvatska barokna književnost: razlika između inačica