Piramida: razlika između inačica

U Gizi se dakle nalazi jedno, ujedno i jedino sačuvano, čudo Starog svijeta – piramide faraona IV dinastije: Keopsa, Kefrena i Mikerina. Samom gradnjom piramida faraonske su se grobnice premjestile iz prijašnje Saqqare na visoravan Gizu. Keopsova ili Velika piramida visoka je gotovo 150 metara i sagrađena od oko 2 milijuna kamenih blokova. Izgrađena je oko godine 2560. p.n.e. po nalogu faraona Keopsa – Snofruovog sina i nasljednika. Kut stranica u odnosu na osnovicu iznosi 51° i 51', a svaka je stranica pažljivo orijentirana prema jednoj od četiriju strana svijeta. Horizontalni je presjek građevine u bilo kojem dijelu kvadratan, a dužina stranica osnovice iznosi 229 metara. Dužnosnici koji su služili Keopsa dali su podići svoje grobnice oko njegove piramide. Sam Keops želio je uz sebe sahraniti i tijelo svoje majke Hetepheres, Snofruove žene. Godine [[1954.]] u jami pokraj Keopsove piramide pronađena je netaknuta lađa duga oko 48 i široka oko 5 metara. Nakon 16 godina rada ponovno je složena i izložena u modernoj zgradi nedaleko od nalazišta.▼

Kefrenova je piramida znatno manja od piramide njegova oca Keopsa, ali je pronađena u znatno boljem stanju. Sagrađena je od granitnih blokova koji teže oko nekoliko tona i crvenom bojom odražavaju kontrast s bijelim alabasternim podovima. Na njenom je vrhu vidljiv dio oplate od bijelog vapnenca. Istočna strana piramide otkriva ostatke hrama u kojem su se odvijali pogrebni rituali za pokojnog vladara. Godine 1860. francuski je arheolog Auguste Mariete našao impozantni Kefrenov kip nizvodno od same piramide.▼

Osnova Mikerinove piramide, znatno manje od svojih prethodnica, prekrivena je pločama sijenita, odnosno granita vrlo visoke kvalitete. Mikerinov je pogrebni kompleks bio ukrašen mnoštvom kipova, a jedan od najpoznatijih je tzv. Mikerinova trijada koja kralja prikazuje između božice Hator i personifikacije egipatske pokrajine. Piramide su toliko jedinstvene i nevjerojatne da su postale simbolom čitave egipatske kulture...▼