[[Slika: Ravenna Maximian chair.jpg|thumb|250px|''Prijestolje biskupa Maksimilijana'' iz oko 545.-550., [[Ravenna]], [[Italija]].]]
Bjelokost je u uporabi od [[Paleolitska umjetnost|paleolitika]] (razni [[idol]]i) preko civilizacija [[Umjetnost drevnog Egipta|Egipta]], [[umjetnostDrevna MezopotamijeMezopotamija|Mezopotamije]] i [[Egejska umjetnost|Egejske umjetnosti]] (idoli, ukrasni predmeti i reljefi). U [[Umjetnost stare Grčke|Staroj Grčkoj]] je bila poznata ''hrizelefantinska tehnika'' kipara [[Fidija|Fidije]] i njegove škole u kojoj su urešene ''[[Atena Partenos]]'' i ''[[Zeusov kip u Olimpiji]]''. U doba [[Umjetnost stare Grčke#Helenističko razdoblje|helenizma]] od bjelokosti se pravi sitna plastika, uporabni predmeti, a u [[Umjetnost starog Rima|Starom Rimu]] [[konzul]]arni [[Diptih|diptisi]], različiti ukrasi i predmeti za igru. U [[Ranokršćanstvo|ranokršćanstvu]] i [[Bizantska umjetnost|bizantskoj umjetnosti]] kipovi svetaca, [[relikvijar]]i, korice knjiga s biblijskim prizorima, te [[biskup]]ska prijestolja.
U doba [[Romanika|romanike]] i [[Gotika|gotike]] uz navedeno rabi se za predmete umjetničkog obrta (pribor za jelo, ručice i korice za mačeve i dr.). U [[barok]]u i [[rokoko]]u koristi se za [[Intarzija|intarzije]] u drvu, toaletne luksuzne predmete i sl.
