Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodan 661 bajt ,  prije 11 godina
dodaci
[[Slika:Cosmè Tura 005.jpg|thumb|[[Cosmè Tura]]: Demetra<small>, [[15. stoljeće]]</small>]]
 
'''Demetra''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Δημήτηρ}}''', ''Dêmếtêr'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog|boginja]] je [[zemlja|zemlje]], [[ratarstvo|ratarstva]], plodnosti, a u prvom redu [[žito|žita]]; [[Reja (mitologija)|Rejina]] je i [[Kron]]ova kći, [[Zeus]]ova sestra i [[Perzefona|Perzefonina]] majka. Demetrin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Cerera (mitologija)|Cerera]]. [[Antika|Antički]] su narodi smatrali da je identična [[Izida|Izidi]] u [[egipat]]skoj mitologiji.
 
== [[Etimologija]] ==
 
Demetrino [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] znači "majka božica", kao supruga [[indoeuropski prajezik|ie.]]. Drugaboga jezvanog mogućnost''*dyēws daph<sub>2</sub>tēr'', iz kojeg je izvedeno izi [[dorskiZeus]]ovo grčkiime te [[Jupiter (mitologija)|dorskogJupiterovo]], tea moguće je da značijoj "majkaje zemlja"pandan i [[Dijana (mitologija)|Dijana]].
 
Druga je mogućnost da je izvedeno iz [[dorski grčki|dorskog]] te da znači "majka zemlja".
 
== Karakteristike ==
Bila je [[Reja (mitologija)|Rejina]] i [[Kron]]ova kći, [[Hestija|Hestijina]], [[Hera|Herina]], [[Had (bog)|Hadova]] i [[Posejdon]]ova sestra, a također i [[Zeus]]ova sestra. Kao i njezinu braću i sestre, sustigla ju je ista sudbina, njezin ju je otac progutao bojeći se moguće pobune. Demetra je i dalje, kao i ostali bogovi, živjela u njegovoj utrobi sve dok je nije oslobodio [[Zeus]], njezin najmlađi brat koji je izmaknuo toj sudbi i proglasio se vrhovnim božanstvom. Dodijelio joj je brigu za plodnost zemlje te je ona naučila ljude obradi zemlje i tako promijenila ljudsko društvo koje je dotada bilo orijentirano samo na stočarstvo i lov.
 
Sa [[Zeus]]om je imala kći [[Perzefona|Perzefonu]] i sina [[Zagrej]]a, a s [[Posejdon]]om kći [[Despena|Despenu]] i sina - [[konj]]a [[Arion]]a. S [[Jasion]]om je imala sinove [[Plut]]a i [[Filomej]]a, a s [[Karmanor]]om sina [[Eubol]]a. JedanU rijetkijednom se rijetkom [[mit]]u govori da je i [[Artemida]] bila njezina kći.
 
[[Slika:FredericLeighton-TheReturnofPerspephone(1891).jpg|thumb|150px|[[Frederic Leighton]]: Povratak Perzefone<small>, [[1891.]]</small>]]
=== Otmica Perzefone ===
 
Demetra je [[Zeus]]u rodila kćer [[Perzefona|Perzefonu]]. Kad se ona igrala s [[nimfa]]ma na livadi, pod njom se otvorila zemlja te se iz ponora pojavio [[Had (bog)|Had]] i oteo je. Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz [[Had (podzemni svijet)|podzemnoga svijeta]]. Demetra je čula krik njezinesvoje kćeri i potrčala u pomoć, ali je već je bilo kasno. Demetra je lutala svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj [[Helije]] nije otkrio što se s Perzefonom dogodilo. Nesretna je majka pošla na [[Olimp]] i zatražila od Zeusa da joj pomogne.
 
Za to se vrijeme Had oženio Perzefonom i dao joj da kuša zrna [[šipak|šipka]] (kad bi netko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u [[Eleuzina|Eleuzini]] te na svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Zeus je odlučio umiješati se te je odredio da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji. Tako da Demetra tugujući na zimu zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u [[Had (podzemni svijet)|Had]], a kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i [[cvijeće]]. Tako su nastala godišnja doba.
=== Demetra i Posejdon ===
 
U starijem obliku [[more|morske]] božice, Demetra je bila predmet [[Posejdon]]ove požude. Ona mu je odolijevala i sakrila se u krdo [[konj]]a. Posejdon se pretvorio u pastuha i navalio na nju. Demetra je zbog toga bila bijesna i otišla je oprati svoj gnjev u [[rijeka (vodotok)|rijeku]] [[Ladon]]. Posejdonu je rodila jednu kći [[Despena|Despenu]] i konja [[Arion]]a s [[crna|crnom]] grivom. Zato je u [[Arkadija|Arkadiji]] Demetra često bila štovana kao božica s konjskom glavom.
 
== Literatura ==
 
* [[Homerske himne]]: '''Demetra'''
* [[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]''
* [[Walter Burkert|Burkert, Walter]]: ''Greek Religion'', Harvard University Press, Cambridge, 1985.
* [[Robert Graves|Graves, Robert]]: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003.
* [[Károly Kerényi|Kerényi, Károly]]: ''The Gods of the Greeks'', Thames & Hudson, New York/London, 1951.
 
== Vanjske poveznice ==