Ivan Trnski: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Slika:Ivan Trnski.jpg|thumb|'''Ivan Trnski''']]
'''Ivan Trnski''' ([[Nova Rača]] kod [[Bjelovar]]a, [[1. svibnja]] [[1819]]. - [[Zagreb]], [[30. lipnja]] [[1910]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik, prevoditelj i zagonetač. Pisao je pjesme, [[pripovjetka|pripovijetke]], [[drama|dramske]] [[igrokaz]]e i [[zagonetka|zagonetke]].
== Životopis ==
Obitelj mu je podrijetlom iz sela [[Novigrad Podravski|Novigrada Podravskog]]. Rodio se u učiteljskoj obitelji u selu Novoj Rači kod Bjelovara. Osnovnu školu završio je 1830. u [[Grubišno Polje|Grubišnom Polju]]. Nakon očeve smrti prelazi u biskupsko sirotište u Zagrebu gdje pohađa gimnaziju, a trogodišnji tečaj za administrativnog graničnog časnika završio je u [[Graz]]u. Kao višegodišnji upravni časnik Krajiške uprave unaprijeđen je [[1867.]] u potpukovnika, a [[1869.]] u pukovnika. Bio je prvi veliki župan [[Bjelovarska županija|Bjelovarske županije]] od srpnja [[1871.]] do veljače [[1872.]], kad se odrekao te dužnosti. Umro je u [[Zagreb]]u.
== Književni rad ==
Pisao je pjesme ([[davorija|davorije]], prigodnice i popularne napjeve; ''"Oj jesenske duge noći"'') te pripovijesti, prevodio s engleskog, njemačkog, ruskog i češkog jezika ([[William Shakespeare|Shakespearea]], [[Friedrich Schiller|Schillera]] i [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškina]] - ''"[[Jevgenij Onjegin (roman)|Evgenij Onjegin]]"''), bavio se pitanjima jezika i [[metrika| metrike]]. Neki ga zbog rasprave ''"O hrvatskom stihotvorstvu"'' (''"Vijenac"'', 1874.) nazvaše ''ocem hrvatske metrike''. Suvremenici su ga slavili kao svojeg ovjenčanog pjesnika (za ilirskog pokreta su ga veličali kao najvećeg lirskog pjesnika) i borca za narodna prava, dok ga je kasnija kritika odredila kao vještog [[versifikator]]a i ustrajnog [[prigodničar]]a. Bio je glavni organizator (1900.) i prvi predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. Suradnik je mnogih časopisa - od [[Ljudevit Gaj|Gajeve]] ''"[[Danica (časopis)|Danice]]"'' (
Pjesničke zbirke: ''"Pjesme krijesnice"''; ''"Popijevke i milosnice mladenke"''.
Ostala djela: ''Jezerkinje'', ''Pripovijesti''
== Zagonetke ==
Trnski je također značajan kao autor [[zagonetka|zagonetaka]] (čistih zagonetaka, [[anagram|anagrama]] odn. [[premetaljka|premetaljki]], [[akrostih|akrostihova]], kombinacija...), koje je s prekidima objavljivao tokom 50 godina. Objavljivao ih je u ''"[[Zora dalmatinska|Zori dalmatinskoj]]"'' ([[Zadar]]), ''"Nevenu"'' (Zagreb), ''"[[Glasonoša|Glasonoši]]"'' ([[Karlovac]]), ''"[[Prosvjeta|Prosvjeti]]"'' (Zagreb) i ''"[[Nada|Nadi]]"'' ([[Sarajevo]]).
Prvu zagonetku objavio je početkom 1845. godine u ''"Zori dalmatinskoj"'', dok mu je prva zagonetka u "Nevenu" objavljena 15. I. 1852. (br. 3, str. 46), a posljednja vjerojatno u broju 46 od 23. XI. 1854. godine. Objavio ih je dvadesetak, sve su bile stihovne i sve su objavljene pod nazivom "zagonetka", premda su bile različitih vrsta.
Line 20 ⟶ 22:
Koristio je [[pseudonim]] ''Skrivnatin'' ([[anagram]] od Ivan Trnski) ili ''Skrevnatin'' (anagram od Ivan Ternski).
'''Izvori''': <br>
- ''[[Opća enciklopedija JLZ]]'', Zagreb, 1977-1982. <br>
- [[Stjepan Horvat]]: ''"Leksikon zagonetača Jugoslavije"'', Bjelovar <br>
- [[Slavko Peleh]]: ''"Ivan Trnski i zagonetke"'', ''"Zagonetač"'' (''"Čvor-razbibriga"'' broj 271), ..., 131, 1/2 - Bjelovar, 13. XI. 1976. <br>
- Slavko Peleh: ''"Zagonetanje posljednjeg ilirca"'', ''"Večernji list"'', ..., 6416, .. - 28/29. VI. 1980. <br>
- [[Jovan G. Vuković]]: ''"Literate enigmate"'', Sombor, 1991. (str. 40)
{{DEFAULTSORT:Trnski, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
<!-- [[Kategorija:Hrvatski pripovjedači]] -->
[[Kategorija:Enigmatičari]]
[[Kategorija:Biografije, Bjelovar]]
|