Kiparstvo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 77:
Kiparska djela su dopunjavala i dovršavala kompoziciju arhitekture, ne kao ukras, nego kao njezin ravnopravan sastavni dio. Ponekad je kiparska sastavnica građevine toliko značajna i naglašena da se zgrada doima tek kao podloga skulpturi. Zapravo postoje tri načina vrednovanja arhitekture i skulpture koja su se smjenjivala tijekom vremena:
 
'''# skladan i uravnotežen odnos arhitekture i skulpture,
# dominacija arhitekture gdje se skulptura prilagođava kompoziciji i oblikom prostora kojeg nudi arhitektonski okvir,
# skulptura koja se nameće arhitekturi i izlazi izvan njenih okvira.'''
 
1. Skladan ili harmoničan odnos arhitekture i skulpture je npr. u zabatnom trokutu [[Grčki hram|grčkog hrama]]. [[Harmonija]] se iskazuje u tome što se ne nameću jedno drugome, nego svaka sastavnica zadržava svoj smisao i razlog, a ipak se cjelina doima kao da jedno ne može bez drugog: arhitektura savršeno uokviruje kiparsku kompoziciju, a ova se savršeno uklapa u okvir.
Redak 87:
Ako psihološki objasnimo ove fenomene vidjet ćemo da skulptura koja predstavlja čovjeka svoga vremena. Npr. grčka skulptura je iste veličine i skladna je jer su ljudi živjeli u svojevrsnoj demokraciji gdje su bili svi jednaki, a u srednjem vijeku ljudi su bili neravnopravni (bogati plemići, vlastela i siromašni kmetovi) i postojala je jaka [[hijerarhija]]. U renesansi (15. i 16. st.) dolazi opet do oslobađanja pojedinca od društvenih stega i cijeni se pojedinac (individua), tada dolazi i do oslobađanja skulpture od arhitektonskih okvira – tj. sve je veća uloga slobodno stojećih skulptura (javnih spomenika, konjanika …).
 
3. Podređenost arhitekture skulpturi se javlja u [[Barok]]u (17. i 18. st.). Skupine nadnaravno velikih kipova izlaze izvan obrisa arhitekture i svjedoče o zamahu što ga čovjek svojim naporima postiže u društvu i životu (npr. ''[[Fontana di Trevi]]'' u [[Rim]]u, P. Bracci, 1762.). Tako postoje i građevine koje su se srodile s kiparskom formom, i ne možemo reći pripadaju li skulpturi ili arhitekturi. Takvi su "[[Slavoluk|trijumfalni slavoluci]]" – arhitektura koja ima funkciju kipa, ili ''[[Eiffelov toranj]]'', ili ''[[Kip slobode]]'' koji je kip u kojeg se smjestila arhitektura, ili [[Ivan meštrovićMeštrović|Meštrovićev]] ''[[Zdenac života]]'' koji je skulptura [[fontana]] (obrnuto od skulpture koja je obično bila ukras za fontanu, ovdje je fontana dodana skulpturi).
 
[[Kategorija:Kiparstvo| ]]