Juraj Križanić je završio gimnaziju u [[Zagreb]]u, a [[filozofijfilozofija|filozofiju]] je studirao u [[Graz]]u, bogosloviju u [[Bologna|Bologni]] i [[Rim]]u gdje je i doktorirao. U [[Collegium graecum]] u Rimu potanko proučava crkveni [[šizma|raskol]] i rusku povijest. Godine [[1642]]. vraća se u Hrvatsku gdje boravi do [[1646]]. godine kao [[župnik]] u [[Nedelišće|Nedelišću]] i [[Varaždin]]u, a [[1646]]. godine putuje preko [[Beč]]a i [[Varšava|Varšave]] po prvi put u [[Rusija|Rusiju]]. U [[Moskva|Moskvu]] stiže potkraj [[listopad]]a [[1647]]. godine i tu ostaje nepuna dva mjeseca, a zatim se vraća u [[Poljska|Poljsku]] i putuje po Europi. Od listopada [[1650]]. do svibnja [[1651]]. godine nalazi se na putovanju za [[Carigrad]]. Godine [[1652]]. ponovo dolazi u Rim, stupa u Zavod sv. Jeronima i unatoč izričitoj papinoj zabrani po drugi puta putuje u Rusiju. U Moskvu stiže potkraj rujna 1650. godine, a 8. siječnja [[1661]]. prognan je carskim ukazom u [[Sibir]]. U progonstvu u gradu [[Tobolsk]]u proveo je punih petnaest godina, do [[1676]]. godine kada je poslije smrti cara Alekseja pomilovan. U listopadu [[1677]]. definitivno napušta Rusiju, dolazi u [[Vilno]], gdje - kako ne bi umro od gladi - stupa u [[dominikanski red]]. Otada pa sve do svoje smrti progone ga i onemogućavaju mu književni rad jer mu kao Slavenu i rusofilu ne vjeruju. Juraj Križanić poginuo je 12. rujna [[1683]]. godine u redovima poljske vojske prilikom opsade Beča.
