Kloniranje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 193.198.133.184, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Philos
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Slika:Cloning diagram deutsch.png|thumb|300px|Kloniranje transferom nukleusa]] <!-- tko zna, neka zamijeni za engleski, jer postoji -->
{{wikipedizirati}}
[[Slika:Twin orchids.jpg|thumb|Sve [[biljke]] posjeduju mogućnost prirodnog kloniranja]]
[[Slika:Cloning diagram deutsch.png|thumb|300px|Kloniranje transferom nukleusa]] <!-- tko zna, neka zamijeni za engleski, jer postoji -->
Pojam '''[[kloniranje]]Kloniranje''' ([[grčki jezik|grč.]] {{polytonic|κλών}}: grana, mladica) je pojam u širem smislu označava prirodni ili umjetni razvoj dvije ili više [[genetika|genetički]] identičnih [[stanica]] ili [[organizam|organizama]].
 
== Razjašnjenje pojma ==
[[Slika:Twin orchids.jpg|thumb|Sve biljke posjeduju mogućnost prirodnog kloniranja]]
U definiranju pojma kloniranja se polazi s jedne strane u [[zoologija|zoologiji]] i [[botanika|botanici]] a s druge u [[reprodukcijska medicina|reprodukcijskoj medicini]] i [[stanična biologija|staničnoj biologiji]] s različitih polazišta.
 
'''Kloniranje''' je oblik nespolnog razmnožavanja različitih jednostaničnih i višestaničnih organizama pri kojem nastaju potomci koji su jednaki roditeljskom organizmu i međusobno, no, za znanost je, ipak, zanimljivije proučavati kloniranje sisavaca.
Kloniranje -je sampojam terminkoji potječe iz [[1963.]] godine -te, naizgled, nije osobito složen zahvat i već [[1962.]] je britanski znanstvenik [[John Gurdon]] uspio stvoriti jednu [[žabe|žabu]]. Uspješno je prenio jezgru iz jedne tjelesne stanice žabe u neoplođenu jajnu stanicu žabe u kojoj je prethodno uništio jezgru [[UV]] zračenjem. Iako se tako dobivena [[jajna stanica]] uspjela razviti samo do punoglavca, ova tehnika prijenosa jezgre pokazala je put za nova uspješna kloniranja.
No, znanstvenike,a i javnost više zanima kloniranje sisavaca.
Kloniranje - sam termin potječe iz 1963. godine - naizgled nije osobito složen zahvat i već 1962. je britanski znanstvenik John Gurdon uspio stvoriti jednu žabu. Uspješno je prenio jezgru iz jedne tjelesne stanice žabe u neoplođenu jajnu stanicu žabe u kojoj je prethodno uništio jezgru UV zračenjem. Iako se tako dobivena jajna stanica uspjela razviti samo do punoglavca, ova tehnika prijenosa jezgre pokazala je put za nova uspješna kloniranja.
 
U posljednjih nekoliko godina znanstvenici su uspjeli klonirati više vrsta životinja. Godine [[2001.]] američki su znanstvenici čak pokušali klonirati čovjeka, no u tome nisu uspjeli. Jedna tehnika koju znanstvenici primjenjuju za dobivanje klonova naziva se nuklearni transfer.
Znanstvenici najprije iz ženke uzmu neoplođenu jajnu stanicu i iz nje odstrane jezgru , koja sadrži [[DNK]]. Iz tijela životinje koju će klonirati uzmu odgovarajuću stanicu, primjerice stanicu kože, čija jezgra sadrži sve genetske informacije o svom vlasniku. Tu stanicu (ili samo njenu jezgru) znanstvenici tada unesu u jajnu stanicu iz koje su odstranili jezgru i kroz nju puste struju . Tim se postupkom postiže sjedinjenje stanice i citoplazme jajne stanice . Nakon što dobije novu jezgru, jajna stanica počinje se dijeliti kao da je oplođena , čime počinje razvoj klona životinje iz koje je uzeta tjelesna stanica.
 
Znanstvenici najprije iz ženke uzmu neoplođenu jajnu stanicu i iz nje odstrane jezgru , koja sadrži [[DNK]]. Iz tijela životinje koju će klonirati uzmu odgovarajuću stanicu, primjerice stanicu kože, čija jezgra sadrži sve genetske[[gen]]etske informacije o svom vlasniku. Tu stanicu (ili samo njenu jezgru) znanstvenici tada unesu u jajnu stanicu iz koje su odstranili jezgru i kroz nju puste struju . Tim se postupkom postiže sjedinjenje stanice i [[citoplazma|citoplazme]] jajne stanice . Nakon što dobije novu jezgru, jajna stanica počinje se dijeliti kao da je oplođena , čime počinje razvoj klona životinje iz koje je uzeta tjelesna stanica.
Embrij se tada može implantirati u maternicu surogat majke , gdje će se, u rijetkim slučajevima kada se sve odvija po planu, nastaviti razvijati dok ne dođe vrijeme da mlado dođe na svijet. Postoji i druga mogućnost, a to je da se embrij zadrži u maternici samo dotle dok se iz embrioblasta ne uspiju izdvojiti embrionalne matične stanice koje se dalje mogu držati u kulturi. Znanstvenici vjeruju da bi ovaj temeljni princip kloniranja trebao biti djelotvoran i u slučaju ljudi. Ustvari, pokušaj kloniranja čovjeka koji sam prije spomenula izvršen je s namjerom da se dobiju embrionalne matične stanice. Kloniranje u tu svrhu naziva se terapijsko kloniranje.
 
[[Embrij]] se tada može implantirati u maternicu surogat majke , gdje će se, u rijetkim slučajevima kada se sve odvija po planu, nastaviti razvijati dok ne dođe vrijeme da mlado dođe na svijet. Postoji i druga mogućnost, a to je da se embrij zadrži u [[maternica|maternici]] samo dotle dok se iz embrioblasta ne uspiju izdvojiti embrionalne matične stanice koje se dalje mogu držati u kulturi. Znanstvenici vjeruju da bi ovaj temeljni princip kloniranja trebao biti djelotvoran i u slučaju ljudi. Ustvari, pokušaj kloniranja čovjeka koji sam prije spomenula izvršen je s namjerom da se dobiju embrionalne matične stanice. Kloniranje u tu svrhu naziva se terapijsko kloniranje.
[[Kategorija:Genetika]]