Sladoled: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Suradnik13 (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika Suradnik13, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Vatrena ptica
Suradnik13 (razgovor | doprinosi)
Britanski premijer Margaret Tracher :))))
Redak 1:
[[Slika:Ice Cream dessert 02.jpg|thumb|Sladoled]]
 
'''Sladoled''' je djelomično ili potpuno zamrznuta slastica koja se sastoji prvenstveno od [[mlijeko|mlijeka]] ili mliječnih proizvoda (mlijeko u prahu, ugušćeno mlijeko, [[vrhnje]] ili [[maslac]]), te nemliječnih sastojaka koji se dodaju u smjesu u svrhu podešavanja okusa, arome, boje, [[miris]]a i konzistencije ([[šećer]]i i [[zaslađivači]], [[stabilizatori]] i [[emulgatori]], uz mogući dodatak voća, voćnih aroma, jaja, čokolade ili nekih drugih dodataka). Osim toga, sladoled sadrži [[voda|vodu]] i uklopljen zrak. Uklopljeni zrak služi povećanju volumena sladoleda, boljoj konzistenciji, te smanjuje osjećaj hladnoće u ustima tijekom konzumiranja. Najpopularniji sladoledi su oni koji sadrže čokoladu, [[vanilija|vaniliju]] i [[jagoda|jagodu]].
 
Sladoledi se stavljaja u promet u zamrznutom stanju, pri najviše -15 °C, i kao takav može se čuvati najmanje godinu dana. Sladoledi se na tržištu nalaze u brojnim oblicima, okusima i pakiranjima. Vrsta sladoleda mora biti navedena u deklaraciji. Razlikuju se mliječni sladoled, krem sladoled (sadrži najmanje 8% masti), sladoled za dijabetičare (koji umjesto [[saharoza|saharoze]] sadrži [[fruktoza|fruktozu]], sorbitol, manitol ili neko drugo sladilo, a može biti mliječni ili krem) ili smjese za sladoled (tekuće ili u prahu). Ako se mliječni sastojci sladoleda zamjene ne mliječnim, potpuno ili djelomično, takvi se proizvodi nazivaju zamrznuti deserti. Zakonski propisi određuju sastav pojedinih sladoleda i zamrznutih deserata.
 
Tehnološki postupak proizvodnje sladoleda može se podjeliti u dva dijela. Prvi dio je proizvodnja sladoledne smjese što obuhvaća: sastavljanje i miješanje smjese; predgrijavanje; homogenizaciju; [[pasterizacija|pasterizaciju]]; hlađenje sladoledne smjese na 5°C te zrenje pri toj temperaturi 2-24 sata. Drugi dio čine operacije zamrzavanja, nakon čega sladoledna smjesa postaje sladoled. Operacije zamrzavanja uključuju dodatak aroma i boja; djelomično zamrzavanje (pri oko -5 °C) uz upuhivanje zraka; oblikovanje sladoleda (sladoled na štapiću, u čaši, u kornetu, obiteljsko pakiranje i slično); duboko zamrzavanje u tunelu (pri oko -20 °C) i pakiranje. Djelomično zamrzavanje sladoleda, i kasnije potpuno zamrzavanje, treba provesti što je moguće brže kako bi kristali leda, koji nastaju tijekom zamrzavanja, bili što manji. Hranjiva vrijednost sladoleda ovisi o vrijednosti sastojaka od kojih je proizveden. Mliječni i krem sladoledi sadrže sve sastojke mlijeka samo u različitim količinama, a pojedini dodaci ([[šećer]], voće, [[čokolada]], [[jaje|jaja]] i slično) povećavaju mu hranjivu vrijednost.
 
== Zanimljivosti ==
 
#Upalu grla od sladoleda uglavnom dobijaju oni kojima je grlo već napadnuto [[bakterija]]ma.
#Sladoled se u [[Rusija|Rusiji]] više jede zimi nego ljeti jer je visoko kaloričan.
#Britanski premijer Margaret Tracher, po zanimanju inženjer tehnologije je svoju karijeru započeo sa pronalaskom kemijskog jedinjenja koje se dodaje sladoledu da bi bio kremast.
#Poznati su slučajevi nekih poslastičara koji u u sladoled dodavali [[anitibiotik|antibiotike]] da bi sladoled bio bakteriološki ispravan a to može biti veoma opasno za one koji su [[Alergija|alergični]] na antibiotike.
 
{{commons|Ice cream}}
 
 
[[Kategorija: Hrana]]