Obiteljsko pravo: razlika između inačica

 

Tradicionalno, obiteljsko pravo smatralo s dijelom [[građansko pravo|građanskog prava]], što je danas vidljivo u [[građanski zakonik|građanskim zakonicima]] pojedinih zemalja (kao npr. u [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Italija|Italiji]]), koji sadrže i norme obiteljskog prava.

 

Pravno uređenje obiteljskih odnosa te obiteljsko zakonodavstvo predmet su istraživanja '''obiteljskopravne znanosti''', kao jedne discipline pravnih znanosti.

 

'''Obiteljski odnosi''', koje uređuju pravna pravila obiteljskog prava, su posebni [[društveni odnosi]] koji u svakom [[društvo|društvu]], odnosno pravnom sustavu, zbog svoje važnosti uživaju posebnu pravnu zaštitu. Važnost tih odnosa je u tome što se u njima rađa i podiže potomstvo, osigurava opstanak pojedinaca, a time i društvene zajednice, odnosno što se putem njih zadovoljavaju biološke, osjećajne i druge intimne ljudske potrebe.

 

Prestanak obiteljskog odnosa može biti uvjetovan bilo nekom činjenicom ili okolnošću što dovodi do raskida tog odnosa (npr. braka, skrbništva), bilo prirodim događajem (kao što je [[smrt]]). Prestanak obiteljskog odnosa također proizvodi određene osobnopravne posljedice (kao npr. pitanje prezimena rastavljenog bračnog druga), ali i imovinskopravne posljedice (npr. podjela zajedničke [[imovina|imovine]]).

 

Pravna pravila obiteljskog prava su ''[[ius cogens]]'', odnosno stroga pravla, a volja pojedinca svedena je na minimum. To se opravdava činjenicom da su u svakoj društvenoj zajednici obiteljski odnosi važni. Obiteljsko pravo je formalizirano pravo, a po svojoj je naravi ono [[statusno pravo]].

 

* primjerene skrbničke zaštite djeteta bez roditeljske skrbi te odrasle osobe s duševnim smetnjama.

 

:''Glavni članak:'' [[Bračno pravo]]

'''[[Brak]]''' je zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca. Bračnim pravom uređuje se:

* imovinski odnosi bračnih drugova.

 

Po hrvatskom pravu, '''[[izvanbračna zajednica žene i muškarca]]''' je životna zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

 

'''[[Istospolna zajednica]]''' je životna zajednica dviju osoba istog spola koje nisu u braku, izvanbračnoj ili drugoj istospolnoj zajednici, a koja traje najmanje tri godine te koja se temelji na načelima ravnopravnosti partnera, međusobnog poštovanja i pomaganja, te emotivnoj vezanosti partnera.

 

Dijete ima određena prava i dužnosti. Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, s ciljem zaštite dobrobiti djeteta, osobnih i imovinskih interesa.

 

Zakonom su propisane mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, ali i pretpostavke za prestanak roditeljske skrbi.

 

'''Djetetovom majkom''' smatra se žena koja ga je rodila. '''Djetetovim ocem''' smatra se majčin muž ako je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka. Ukoliko se na taj način ne može odrediti majčinstvo ili očinstvo, utvrđuje se priznanjem roditelja ili sudskom odlukom.

 

'''[[Posvojenje]]''' je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogućuje [[roditeljstvo]].

 

'''[[Skrbništvo]]''' je oblik zaštite maloljetnih osoba bez roditeljske skrbi, punoljetnih osoba koje nisu sposobne brinuti o sebi i osoba koje nisu iz drugih razloga u mogućnosti štititi svoja prava i interese.

 

'''[[Uzdržavanje]]''' je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova i [[srodstvo|srodnika]] u ravnoj lozi.

 

* [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/1583.htm Obiteljski zakon] ([[Narodne novine]], broj 116/2003., 17/2004., 136/2004.)

* [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/1584.htm Zakon o istospolnim zajednicama] ([[Narodne novine]], broj 116/2003.)

 

* <small>Alinčić, Bakarić-Abramovič, Hrabar, Jakovac-Lozić, Korać, OBITELJSKO PRAVO, Zagreb, 2001.</small>