Razlika između inačica stranice »Crna reka«

Obrisano 17 bajtova ,  prije 13 godina
bez sažetka
(wikipedizacija)
{{stilska dorada}}<!-- najljepša, prekrasna... -->
[[Crna Reka]], jedna je od najzanimljivijih tekućica u [[Makedonija|Makedoniji]] i po mnogočemu veoma
lijepa i raznolika. Od svog izvora u masivu [[Demir Hisar]]a (turcizam sa značenjem željezni kraj
, pošto obiluje [[hematit]]nim nalazištima, pogodnim za proizvodnju [[Željezo|željeza]]
u obrtničkoj [[Tehnologija|tehnologiji]], usmjeravalo se otvaranju rudnika [[Skoplje|skopske]]
Želje zare. Na gornje podatke upućuju toponim tog kraja Železnec i Železnečka Reka, pritoka Crne Reke.
 
'''Crna Reka''', rijeka je u [[Makedonija|Makedoniji]]. Od svog izvora u masivu [[Demir Hisar]]a (turcizam sa značenjem željezni kraj, pošto obiluje [[hematit]]nim nalazištima, pogodnim za proizvodnju [[Željezo|željeza]] u obrtničkoj [[Tehnologija|tehnologiji]], usmjeravalo se otvaranju rudnika [[Skoplje|skopske]] Željezare. Na gornje podatke upućuju toponim tog kraja Železnec i Železnečka Reka, pritoka Crne Reke.
Prije eksploatacije željeza i [[ugljen]]a, bila je jedna od najbistrijih
 
[[voda]] i po lijepom vremenu ne odviše brza, izuzev kod samog izvora. Tok
Prije eksploatacije željeza i [[ugljen]]a, bila je jedna od najbistrijih [[voda]] i po lijepom vremenu ne odviše brza, izuzev kod samog izvora. Tok kroz Demir Hisar, predstavlja prekrasno slivno područje, gdje kao pritoke prima Bazerničku, Babinsku, Železnečku i druge vrlo ćudljive rijeke, koje nikad tijekom godine nisu potpuno presušile, dok u kišnom razdoblju postaju opasne bujice. Cijelo ovo područje bilo je prirodno poribljeno [[Potočna pastrva|potočnom pastrvom]], [[Mekousta pastrva|mekoustom pastrvom]], velikom endemskom mrenkom, [[Crvenperka|crvenperkom]], [[Jegulja|jeguljom]] i drugim vrstama riba, te potočnim rakovima,koji su bili i ostali najpouzdaniji indikatori čistoće vode.
kroz Demir Hisar, pretstavlja prekrasno slivno područje, gdje kao pritoke
prima Bazerničku, Babinsku, Železnečku i druge vrlo ćudljive
rijeke, koje nikad tijekom godine nisu potpuno presušile, dok u kišnom razdoblju
postaju opasne bujice. Cijelo ovo područje bilo je prirodno
poribljeno [[Potočna pastrva|potočnom pastrvom]], [[Mekousta pastrva|mekoustom pastrvom]], velikom
endemskom mrenkom, [[Crvenperka|crvenperkom]], [[Jegulja|jeguljom]]
i drugim vrstama riba, te potočnim rakovima,koji su bili i ostali najpouzdaniji
indikatori čistoće vode.
 
Narod tog kraja imao je izuzetan suživot sa prirodom. Drvo za [[Zima|zimu]] sjekli su u obližnjim [[šuma]]ma. Regulirali su [[lov]] putem lovačkih i ribolovnih društava i skupina, pri tom su aktivno suzbijali krivolov i devastaciju.
25.134

uređivanja