Razlika između inačica stranice »Crnogorsko parobrodsko društvo«

bez sažetka
(Nova stranica: '''Crnogorsko parobrodsko društvo''' je prvi pokušaj formiranja crnogorske pomorske kompanije. Nakon veilikih ratova 1876.-1878. kojim se Kneževina Crna Gora, između osta...)
 
Nakon veilikih ratova [[1876]].-[[1878.]] kojim se Kneževina Crna Gora, između ostalog, proširila i na [[Jadransko more]], na prostor od [[Bar|Bara]] do [[Ulcinj|Ulcinja]], uspostavljen je trgovinski pomorski, rječni i jezerski saboraćaj, no te su poslove obavljale inozemne kompanije.
 
Listopada [[1887.]] na [[Cetinje|Cetinju]] je osnovano ''Knjaževsko Crnogorsko povlašteno parobrodarsko društvo'' kao dioničarska udruga. Predsjednik Osnivačkoga odbora bio je Jovan Pavlović, a potpredsjednik [[Gavro Vuković]], ministar inozemnih poslova. Statut dioničarske udruge je imao 78 članova a sjedište je bilo u Baru. Prema članu 2. Statuta, zadatak udruge je bio da održava redovnu plovidbu između crnogorskih luka, [[Boka kotorska|Boke kotorske]], Trsta i obratno, između crnogorskih luka i Italije, te plovidbu rijekom [[Bojana|Bojanom]] i [[Skadarsko jezero|Skadarskim jezerom]].
 
Statut dioničarske udruge je imao 78 članova a sjedište je bilo u Baru. Prema članu 2. Statuta, zadatak udruge je bio da održava redovnu plovidbu između crnogorskih luka, [[Boka kotorska|Boke kotorske]], Trsta i obratno, između crnogorskih luka i Italije, te plovidbu rijekom [[Bojana|Bojanom]] i [[Skadarsko jezero|Skadarskim jezerom]].
 
U ime barskih trgovaca potpisao ga je Gligo Dabanović. Na pečatu je bio u sredini urezan naziv firme, uz ucrtano sidro s natpisom ''Složno''.
 
No, svi napori da udruga zaživi nisu urodili plodom, jer je dioničarski kapital bio odveć mali da bi se mogla kupiti sva odgovarajuća plovila - premda su neka već bila iznajmljena ili kupljena. Tim je povodom, na glavnoj skupćini dioničara rujna [[1888.]] na Cetinju udruga samoukinuta ukinuto, a nabavljeni parobrodi vraćeni ili prodani.
 
Ipak je Crna Gora prosinca [[1890.]] u [[Odesa|Odesi]] ([[Rusko Carstvo]]) nabavila parobrod ''Jaroslav''. To je bio prvi veći parobrod pod crnogorskom zastavom, pod komandom kapetana Slava i Andra Đurkovića.
 
''Jaroslav'' je iz ruskih luka Odesa i Nikolajevo prevozio žito do Bara,[[Perast|Perasta]] i [[Risan|Risna]], te [[Trst|Trsta]] i [[Rijeka|Rijeke]].
 
U ime barskih trgovaca potpisao ga je Gligo Dabanović. Na pečatu je bio u sredini urezan naziv firme, uz ucrtano sidro s natpisom ''Složno''. No, svi napori da udruga zaživi nisu urodili plodom, jer je dioničarski kapital bio odveć mali da bi se mogla kupiti sva odgovarajuća plovila - premda su neka već bila iznajmljena ili kupljena. Tim je povodom, na glavnoj skupćini dioničara rujna [[1888.]] na Cetinju udruga samoukinuta ukinuto, a nabavljeni parobrodi vraćeni ili prodani. Ipak je Crna Gora prosinca [[1890.]] u [[Odesa|Odesi]] ([[Rusko Carstvo]]) nabavila parobrod ''Jaroslav''. To je bio prvi veći parobrod pod crnogorskom zastavom, pod komandom kapetana Slava i Andra Đurkovića. ''Jaroslav'' je iz ruskih luka Odesa i Nikolajevo prevozio žito do Bara, [[Perast|Perasta]] i [[Risan|Risna]], te [[Trst|Trsta]] i [[Rijeka|Rijeke]].
 
[[Kategorija:Crna Gora pod vlašću Petrovića (1696.-1918.)]]
16.519

uređivanja