Ustav Knjaževine Crne Gore: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m '''Ustav Knjaževine Crne Gore premješteno na Ustav Knjaževine Crne Gore: Navodnici ne trebaju zbilja. |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Ustav Knjaževine ([[hrvatski]] Kneževine) Crne Gore''' je donesen 19. prosinca [[1905.]] kao prvi ustav u crnogorskoj povijesti a bio je važeći i nakon što je 28. kolovoza [[1910.]] proglašena [[Kraljevina Crna Gora]]. Njega je u nazočnosti ad hoc pozvanih zastupnika oktroirao (podario) Knez (orig. [[Knjaz]]) [[Nikola I. Petrović]] za blagdan Nikoljdan
Ustav je donesen, smatra se, pod pritiskom vanjskih okolnosti. U [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], crnogorskom historijskom savezniku, su se zbile ustavne reforme i listopada [[1905.]] dozvoljeno je formiranje po prvi puta ruskoga narodnoga parlamenta (''Duma''). Crna Gora nije, uz [[Tursko Carstvo]], želila ostati jedina zemlja u Europi bez ustava i parlamenta.
Ustav ima 15 odjeljaka u ukupno 222 članaka s prijelaznim odedbama. Ustav propisuje: organizaciju vlasti, oblik vladavine, džavne simbole (ne u potpunosti), položaj vjerskih zajednica, djelokrug nadležnosti grana vlasti, način izbora najviših dužnosnika, vojnu službu, financije, ljudska i građanska prava.
Line 22 ⟶ 24:
==Biračka prava==
Svaki je [[Crnogorac]], te potpuno jednakopravno i svaki crnogorski građanin katoličke i islamske vjeroispovjedi, s navršenih 21 godinu stijecao biračko pravo. No, biračko je pravo bilo uskraćeno djelatnim časnicima i vojnicima Crnogorske vojske, zatim osobama koje su raznim povodima izgubile građanska prava, zatim osuđenicima, te osobama pod starateljstvom ili pod bankrotom, kao i licima koja su bez dopuštenja crnogorskih vlasti stupila u podanstvo drugoj državi. Žene nisu, sukladno tadašnjoj praksi u Europi, imale pravo glasa. Biranje zastupnika regulirao je poseban zakon donijet 7. srpnja [[1906.]] godine (crnog. ''"Zakon o izborima narodnijeh poslanika"'', tiskan na Cetinju, K.C. Državna Štamparija, [[1907]].)
==Vjerska prava==
| |||