Komunikacijske znanosti: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m radovi |
|||
Redak 20:
==Komunikacijske znanosti u Hrvatskoj==
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su se komunikacijske znanosti počele razvijati na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]]. Odsjek za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu osnovan je [[1981.]] godine najprije pod imenom Odsjek za bibliotekarstvo i društveno-humanističku informatiku. Tim dvjema [[katedra]]ma dodana je Katedra za pismene sustave. U nastavu se nastojalo inkorporirati nova znanja i vještine vezane uz razvoj informacijske tehnologije. Godine [[1984.]] Odsjek je preimenovan u Odsjek za informacijske znanosti, a utemeljene su i nove katedre za [[arhivistika|arhivistiku]] i [[muzeologija|muzeologiju]] te odobren četverogodišnji dvopredmetni studij informacijskih znanosti sa smjerovima [[bibliotekarstvo]], arhivistika, muzeologija i opća [[informatologija]]. Od akademske godine [[1996.]]/[[1997.|97.]] postoji poslijediplomski studij informacijskih znanosti sa smjerovima arhivistika, informatologija, bibliotekarstvo i muzeologija. Danas Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čini sedam katedara i to: za arhivistiku i [[dokumentalistika|dokumentalistiku]], za bibliotekarstvo, za društveno-humanističku informatiku, za knjigu i [[nakladništvo]], za [[leksikografija|leksikografiju]] i [[enciklopedika|enciklopediku]], za muzeologiju i za [[organizacija znanja|organizaciju znanja]].
[[Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu]], sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, ima u svom preddiplomskom studiju smjerove [[Informacijski sustavi]] i [[Poslovni sustavi]], a u diplomskom dijelu Informacijsko i programsko inženjerstvo, [[Baze podataka]] i [[baze znanja]], [[Organizacija poslovnih sustava]], Informatika u obrazovanju.
Sadašnji ''Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama'' pod informacijske znanosti uvrštava sljedeće grane: arhivistika i dokumentalistika, informacijski sustavi i informatologija, knjižničarstvo, komunikologija, leksikografija i enciklopedistika, muzeologija, novinarstvo i javni mediji (NN 2005, br. 76).
Komunikologija, novinarstvo i javni mediji grane su koje se unutar ovog popisa prepoznaju kao komunikacijske znanosti. One su nastale iz drugih potreba i obuhvaćaju drugo područje istraživanja i djelovanja, iako ima i preklapanja s informacijskim znanostima. Na susretu članova Vijeća područja humanističkih i društvenih znanosti na [[Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]], [[16. siječnja]] [[2006.]] godine, predstavnici [[Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu|Fakulteta političkih znanosti]] i [[Hrvatski studiji|Hrvatskih studija]] s predstavnicima Filozofskoga fakulteta složili oko prijedloga da se sadašnje polje informacijskih znanosti nazove dvojno: Informacijske i komunikacijske znanosti, a da kao grane koje pripadaju komunikacijskom dijelu područja budu: komunikologija i novinarstvo koji već postoje, da se grana javni mediji preimenuje u masovni mediji i da se uvedu odnosi s javnošću.
==Literatura==
Juraj Mirko MATAUŠIĆ (ur.), ''Komunikacijske znanosti''. Znanstvene grane i nazivlje. Hrvatski studiji, Zagreb 2007. ISBN 978-953-6682-75-1
| |||