Inačica od 15. ožujka 2008. u 22:04 uredi Donatus (razgovor \| doprinosi) 16.472 edits m Uklonjena promjena suradnika 89.146.140.7, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Dalibor Bosits ← Starija izmjena		Inačica od 14. srpnja 2008. u 12:06 uredi ukloni ovu izmjenu Pavone~hrwiki (razgovor \| doprinosi) 904 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 13: === Tursko osvajanje i bijeg === Nakon [[Osmanlijsko Carstvo\|turskog]] osvajanja Bosne godine [[1463.]]. kraljica se povukla na [[Kupres]]. Tu je okupljala snage za obranu zemlje. U to vrijeme je na Kupresu u mjestu Vrila (danas Otinovci) dala sagraditi [[Crkva\|crkvu]] [[Presveto Trojstvo\|Presvetog Trojstva]]. Kad se turskim osvajanjima nije moglo odoljeti ni na Kupresu, kraljica se preko [[Konjic\|Konjica]] zajedno s kraljevskom pratnjom povukla do [[Ston]]a a zatim do [[Dubrovnik]]a. U Dubrovniku je pohranila [[mač]] svojeg pokojnog muža bosanskog kraljevskog roda Kotromanića, Stjepana Tomaša Kotromanića. Taj mač je pohranila "pod zavjetom, da se on dadne njezinu sinu Šimunu, kad se oslobodi turskog ropstva", kako bi se borio za oslobođenje svoje zemlje. Redak 22: Njen sin, Šimun, nastavio je živjeti u Carigradu. Prihvativši islam, postao je veoma utjecajan. Dodijeljena mu je titula bega te je ostao poznat kao Ishak-beg Kraljević. Katarina je umrla putem a utemeljitelj Sarajeva, Isa-beg Ishaković, podigao joj je turbe u Skopju (jedna od rijetkih žena u čiju je čast sagrađena ovakva vrsta mauzoleja). Kraljica Katarina je u svojoj oporuci napisala, kako svoje zemlje, Bosnu i Hercegovinu ostavlja svojoj djeci u nasljedstvo pod uvjetom, da se vrate katoličkoj vjeri. Ukoliko se ne vrate na katoličku vjeru, tad je svoje zemlje ostavila u nasljedstvo [[Sveta Stolica\|Svetoj Stolici]], [[Vatikan]]u, koji može njom upravljati po svojoj mudrosti. ~~Bez obzira na to, Osmanlije su Bosnom vladale narednih 400 godina.~~ === Smrt === Redak 30: == Katarina kao narodna junakinja == Katarina, ~~kao ni ostatak kraljevske porodice, nije bila omiljena~~je među ~~bogumilskim narodom Bosne koji je, po zahtjevu Pape, progonila. Bosanski~~ [[Hrvati]]ma ~~danas osobito štuju kraljicu Katarinu koja je~~ostala zapamćena kroz brojne običaje, pjesme, kazivanja i legende. Žene u kraju [[Kraljeva Sutjeska\|Kraljeve Sutjeske]] i danas se pokrivaju crnim rupcima kao znak žalosti za njenom tužnom sudbinom. Legenda kaže da je upravo Katarina seoske žene u Kraljevoj Sutjesci naučila vesti takve rupce. {{Hrvatski sveci i blaženici}} [[Kategorija:Bosanska i humska vlastela\|Kosača-Kotromanić, Katarina]]

Katarina Kosača-Kotromanić: razlika između inačica