Razlika između inačica stranice »Gotička arhitektura«

Dodano 55 bajtova ,  prije 12 godina
m
==Podjela==
 
[[Slika:Notre Dame de Paris by night time.jpg|thumb|left|300px|'''[[Notre-Dame u Parizu]]''' u Parizu s vidljivim [[kontrafor]]ima u prvom planu, [[1160.]]-[[1250.]]]]
Arhitektura u razdoblju gotike mijenjala se tijekom triju faza:
* rane gotike (svršetak 12. i početak 13. st. u Francuskoj – npr. [[Notre-Dame]] i [[Chartres]]),
'''Ranu gotiku''' obilježuje jednostavnost i čistoća oblika, što se oslanja na romaničku tradiciju. Klasične katedrale su trobrodne građevine naglašenih vertikala i strmih svodova, krov transepta ima istu visinu kao i glavni brod, na zapadnoj strani imaju jednu ili dvije kule, fasade su podijeljene u nekoliko horizontalnih zona, a kontrafori dijele cijelu crkvu vertikalno.
 
[[Slika:Cathedral of Amiens front.jpg|thumb|250px|Pročelje [[Amiens katedrala|katedrale u Amiens-u]], 1220.-1236.]]
U '''klasičnoj gotici''' upravo ta vertikalna podjela prevladava. Portali imaju prelomljeni luk ([[arhivolt]]) u [[timpan]]onu (oblina [[portal]]a + [[luneta]]). Prozori imaju prelomljeni luk, a vremenom lukovi postaju višebrojni. [[Rozeta]] na zapadu, iznad ulaza, te na fasadi transepta, ponekad je ubačena u portal ili stavljena iznad prozora. Cijeli bočni potisak svodova zadržavaju masovni potporni luci, pa je glavna težina usredotočena na njih i vidljiva samo izvana. Stoga je unutarnjost takvih prostora skeletna i prozračna.
 
U '''kasnoj gotici''' se osjeća gubitak ravnoteže u odnosu konstrukcije i dekoracije, tj. u pretrpanosti ukrasom. Kasna gotika je raširena diljem Europe i [[Talijani]] je nazivaju '''cvjetna gotika''' (''gotico fiorito'') zbog brojnih cvjetnih ukrasa, dok je [[Francuzi]] nazivaju '''plamenom''' (''flamboyant'') jer izražava nemir oblika i treperenje svojstveno plamenu i vatri. Njemačka gotika je dosljedna francuskoj dekorativnoj gotici (Npr. najimitativnija je ''katedrala u [[Ulm]]u''), ali je ponekad i reinterpretira u originalnu arhitekturu (npr. ''[[Sv. Ana]] u [[Annaberg]]u'').
 
[[Slika:Brogi, Giacomo (1822-1881) - 4588 - Milano - La cattedrale.jpg|thumb|left|250px|'''Katedrala u [[Milano|MilanuMilanska katedrala]]''', [[fotografija]] iz [[1870.]]]]Kao i u Romanici javljaju se regionalizmi u gradnji. Tako Talijani ne prihvaćaju tako lako strani stil i grade jednu jedinu gotičku katedralu dosljednu svim načelima dekorativnog stila, a to je katedrala u [[Milan]]u. Gradi se gotovo 500 g. i biva dovršena tek polovinom 19. st. Gotika u [[Venecija|Veneciji]] je pravi primjer cvjetne gotike. Razlozi forsiranom perforiranju pročelja su u muljevitom tlu koje je moglo podnijeti samo skeletnu građu sa željeznim sponama. ('''[[Duždeva palača']]'', '''[[Ca d'Oro']]'' – Zlatna kuća itd.). [[Mlečani]] koriste dekoracije [[bizant]]sko-[[saraceni|saracenskih]] elemenata, [[mauri|maursko]] šiljastih i djetelinastih lukova itd.
 
[[Slika:Salisbury Cathedral.jpg|thumb|250px|'''[[Katedrala u Salisburyju']]'', započeta 1220.]]
[[Slika:King's college chapel roof and organ.jpg|thumb|250px|Lepezasti kapiteli '''Kraljevskog sveučilišta u [[Cambridge]]-u''', 1508.-1515.]]
U [[Engleska|Engleskoj]] u 12. st. razvija se '''oštra gotika''' (''lancet style'') – strogog tlocrta oštrih kutova (''[[Katedrala u Salisburyju]]'katedrala', ''[[SalisburyWestminsterska opatija]]'''). U 14. st. razvija se tzv. '''dekorativni stil''' (''decoratedDecorated styleStyle'') koji je sličan plamtećoj gotici u Francuskoj ([[Lincoln]], [[Exeter]]). U 15 st. dolazi do izrazito engleskog stila – '''okomiti stil''' (''perpendicularPerpendicular styleStyle'') gdje rebra snopastih supova neprekinuto rastu u mrežu križnog svoda (tzv. '''lepezasti kapiteli''') ([[Cambridge]], [[Gloucester]] i dr.). Kad se doda potkovasti luk nastaje tzv. '''[[Tudor]] styleStyle'''.
 
==Izvori==