Etnogeneza Makedonaca: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sombrero (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Sombrero (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
Oblast [[Makedonija (regija)|Makedonija]] dobila je ime po [[Makedonci (antički)|Makedonci]]ma (starije ime: Maketi), proto-helenskom ili ranog [[Helenski narodi|Helenskog]] ogranka koji su osnovali svoje kraljevstvo koje je govorilo varijantom helenskog jezika. Imali svoje dijelomične posebnosti u odnosu na fonetiku i leksiku nasuprot ostalim grčkim govorima, kao i uticaj iz susjednih starobalkanskih jezika. Politička simbioza Makedonaca i Helena južno od [[Olimp]]a pod [[Filip II. Makedonski |Filipom DrugimII. Makedonskim]] osnova je od koje je [[Aleksandar Veliki]] stvorio imperiju od [[Balkan]]a, [[Egipat|Egipta]] i [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]] u 4. stoljeću p.n.e.
 
Rimskom okupacijom u 2. stoljeću p.n.e. dolazi do utjecaja latinske kulture i jezika utemeljene rimskom državnom organizacijom i kolonizacijom. Od vremena primanja kršćanstva do podjele [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na Zapadno i Istočno (1. - 4. stoljeće n.e.) središnji i južni dio Geografske Makedonije u suvremenom smislu pripada grčkom jeziku i etnicitetu, dok na sjeveru prevladava [[vulgarni latinski]]. Geografsku Makedoniju u 6. i 7. stoljeću p.n.e. naseljavaju slavenska plemena ([[Dragoviti]], [[Velegeziti]], [[Sagudati]] i drugi) a nakon njih uskoro i ([[Bugari]]) vjerojatno iza 680, nakon što su prešli Dunav.