Termohalinska pokretna traka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m + kategorija "Vodene mase" (HotCat) |
slika zamijenjena "razgovjetnijom":) |
||
Redak 1:
[[Slika:
'''Termohalinska pokretna traka''' ili i ''termohalinska cirkulacija'' ([[engleski]]: "the ocean conveyer" ili "conveyor belt") je [[oceanografija|oceanografski]] naziv za kombinaciju [[morske struje|morskih strujanja]] koji povezuje četiri od pet [[ocean]]a i pri tome se objedinjuje u jedinstveni optok globalnih razmjera.
Redak 10:
Kruženje se odvija kako na površini tako i u dubini. Hladna voda struji u dubini od 1,5 do 3,0 kilometara krećući se pretežno paralelno s padinama kontinentalnih obala zapadnim rubovima oceanskih bazena zbog Zemljine rotacije. Pri tome, u sekundi tom strujom prođe između 10 i 40 milijuna [[kubni metar|kubnih metara]] vode.
Globalno kruženje razmjene topline u značajnoj mjeri određeno je zimskim spuštanjem slane i hladne morske vode u [[Atlantik|sjevernom Atlantiku]] na dubinu od 1 do 4 km. Zbog toga je ova regija za početak promatranja uzorka kruženja. Uz morsko dno ili blizu njega hladna voda teče kao '''dubinska struja''' (dubinska voda) do izlaska u južnom Atlantiku gdje zatim s [[Antarktička cirkumpolarna struja|Cirkumpolarnom strujom]] odlazi u [[Indijski ocean|Indijski]] i [[Tihi ocean]]. Cirkumpolarna struja [[Južni ocean|Južnog oceana]] obilazi čitav globus i miješa vodene mase tri oceana i vjerojatno je mjesto gdje se veči dio hladne vode uzdiže prema površini i grije se miješanjem koje pokreće [[vjetar]]. Od tu se miješanjem modificirane vodene mase vraćaju na površinu (površinska voda, Tihi ocean) ili ostaju na manjoj dubini od par stotina metara (međuvoda, Indijski ocean). Dolaskom na površinu, vodene mase se ponovo griju, naročito u [[ekvator]]ijalnim područjima, i zatim kao '''površinska struja''' teče prvo uz [[Indonezija|Indoneziju]], zatim oko južnog vrha [[Afrika|Afrike]] u područje srednjeameričkog zaljeva i na kraju kao [[Golfska struja]] nastavlja prema sjevernom Atlantiku gdje ponovo ponire u dubinu i time zatvara krug kruženja.
Pored termohalinskog utjecaja, značajnu ulogu ima raspoređenost [[kontinent|kontinenata]], [[Coriolisov učinak]] (zbog njega se struje javljaju prije svega uz zapadne obale) i [[vjetar|vjetrovima]] uzrokovan [[Ekmanov učinak]] Zajedno, to sve dovodi do stvaranja regionalno vrlo kompleksnih, najrazličitijih strujanja, kao na primjer u obliku velikog strujnog vrtloga uz južnu obalu Južne Amerike. Pri tome, manjim dijelom struje i vodene mase iz [[Arktički ocean|Arktičkog oceana]] u Atlantik, zbog čega i on uvjetno sudjeluje u globalnom kretanju ove beskonačne trake strujanja. Kako neki od tih čimbenika zavise o lokalnom intenzitetu sunčevog zračenja, tijekom godine mogu struje biti manje ili više izražene, na primjer u Indijskom oceanu pod utjecajem [[monsun]]a. Značajan učinak na struje imaju i [[obalno nadiranje nagore]]<ref>Zemlja, Velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, ISBN 953-223-078-5</ref> (Upwelling) i [[obalno nadiranje nadolje|nadolje]]<ref>Zemlja, Velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, ISBN 953-223-078-5</ref> (Downwelling).
| |||