Gusari: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: cy:Preifatîr
ispravak zastave
Redak 1:
[[Slika:UnionFlag flagof 1606England (Kings Colorsbordered).svgpng|thumb|Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu]]
[[Slika:Bahnmarke bleibt an Backbord liegen.svg|thumb|Engleski su gusari isticali i crvene zastave]]
'''Gusari''' (engleski ''corsairs'' ili ''privateers'') za razliku od [[pirati|pirata]] koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi države. Gusarenjem su se koristile mnoge države i kraljevine kroz stoljeća. Najpoznatije i najraširenije gusarenje bilo je organizirano od Kraljevine [[Engleska|Engleske]] pod vladavinom kraljice [[Elizabeta I.|Elizabete I.]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. Najpoznatiji gusari u službi Engleske su bili [[Francis Drake]] (1540.-1596.) i [[Henry Morgan]] (1635.-1688.). Gusari su mogli biti pirati ili civilni vlasnici naoružanih brodova. Za svoje napade su dobivali takozvana ''Kraljevska'' iliti ''Gusarska pisma'' (eng. ''Letter of Marque'') koja su im dozvoljavala napade na trgovačke i ratne brodove one zemlje koja je trenutno u ratu sa zemljom koja im je izdala ''Gusarsko pismo''. ''Pismo'' je onima koji su ga posjedovali jamčilo da u slučaju zarobljavanja neće biti obješeni kao pirati nego da će se prema njima odnositi kao prema ratnim zarobljenicima koji će biti pušteni uz otkup ili razmjenu. ''Pismom'' bi se oni koji su ga dobili također obvezali da će dio plijena koji steknu bez naknade predati zemlji koja im pruža zaštitu. Tijekom mnogih ratova europskih nacija koje su posjedovale kolonije na [[Karibi]]ma mnogi pirati su iskorištavali priliku da uzmu ''Pismo'', postanu gusari, te se tako spase sudbine vješanja i zakonito steknu plijen. Na gusare se gledalo kao na neku vrst ''pirata gentlemana'' jer su djelovali na slične načine kao i pirati. Baš zbog toga mnogi nisu voljeli gusare iako su se oni borili za njihove države. Britanski admiral [[Horatio Nelson]] je 1801. u jednom pismu britanskom Admiralitetu izjavio:"''Zar da poštujem ove naše gusare iako sam duboko uvjeren da oni, uz nekoliko časnih iznimaka, nanose sramotu svojoj zemlji? Mislim da bi poslije ovog rata njihovo postojanje trebalo onemogućiti pod svaku cijenu, jer oni su u svim djelovima svijeta počinili tako strašna razbojništva da je istinski sramotna zemlja koja ih podnosi''". Tijekom borbi gusari su na svojim brodovima isticali zastave zemalja koje im pružaju zaštitu a od 1694., po naredbi Britanskog Admiraliteta, engleski gusari su uz nju isticali i potpuno crvenu zastavu. Završetkom ratova gusari bi ostajali bez posla pa su često prelazili u pirate i napadali sve brodove, pa i one svojih bivših zaštitnika. Tijekom mirnih vremena gusari su ponekad bili slani u lov na pirate. [[Slika:William Kidd.jpg|thumb|left|William Kidd, gusar koji je poslan u lov na pirate ali je i sam postao pirat]] Tijekom 17. i 18. stoljeća gusari su mnogo puta dokazali svoje pomorske i borbene sposobnosti. Francuski gusar [[Rene Duguay-Trouin]] je 1711. osvojio [[Rio de Janeiro]]. Tijekom [[Francuska revolucija|francuske revolucije]] francuski gusari su zarobili ili potopili 5500 britanskih trgovačkih brodova dok su britanski gusari zarobili ili potopili 1000 francuskih trgovačkih brodova. Manje je poznato da je i [[Giuseppe Garibaldi]] 1837./38. gusario u službi pokrajine Rio Grande koja se proglasila "republikom" i pobunila protiv središnjih [[brazil]]skih vlasti. Gusarenje je kao zakonit oblik ratovanja ukinuto [[Pariz|Pariškom]] deklaracijom 16. travnja 1856. Od tada, napad na moru smije izvršiti samo ratni brod.