Povijest Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije: razlika između inačica

Krajem studenoga [[1945.|1945]]., Ustavotvorna skupština (izabrana na izborima koje su saveznici priznali, ali koji nisu zadovoljavali ni minimalne kriterije slobodnih izbora) proglašava republiku i daje državi novo ime. Saveznici su tu odluku prihvatili i tako je formalno-pravno održan kontinuitet države, iako je naziv '''Nova Jugoslavija''' u općoj upotrebi. Bivši kralj [[Petar II. Karađorđević|Petar II.]] još je dugo godina u nekim krugovima "visokog društva" bio uvažavan kao "kralj Jugoslaviije", ali to nije bilo ni od kakvog značaja.

Nasuprot tome, nema nikakvog kontinuiteta između Druge i tzv. Treće, tj. između [[SFRJ]] i [[SR Jugoslavija|Savezne republikeRepublike Jugoslavije]], što je potvrdila [[Badinterova komisija]]. SFRJ je prestala postojati između 8. listopada 1991, kada su stupile na snagu odluke [[Republika Slovenija|Republike Slovenije]] i Hrvatske o razdruživanju, zatim jednakih odluka Makedonije i Bosne i Hercegovine, i dana njihovog primanja u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]], čime je međunarodna zajednica priznala promjenu. Srbija i Crna Gora, nazivajući svoju državnu zajednicu imenom "Jugoslavija", pokušali su na međunarodnom planu dokazivati da predstavljaju produžetak ranije postojeće i međunarodno priznate države, pa da ne moraju posebno tražiti primanje u UN itd, ali taj pokušaj je bio uzaludan.