Razlika između inačica stranice »Karađorđe«

Obrisan 1 bajt ,  prije 11 godina
m
bez sažetka
m
Povod za [[Prvi srpski ustanak]] bio je krvavi događaj, poznat kao [[sječa knezova]]. O tome je pisao [[Filip Višnjić]] u čuvenoj pjesmi [[Početak bune protiv dahija]]. Sječom viđenijih srpskih glava, Turci su htjeli zaplašiti srpski narod i onemoguće ustanak za koji su znali da se sprema.
Na narodnom zboru u Orašcu, Karađorđe je izabran za vođu ustanka i tako je stao na čelo izmučenog srpskog naroda u borbi protiv Turaka. Ne može se točno reći kada je održan zbor u Orašcu, ali se uzima najčešće spomenuti nadnevak, a to je [[14. veljače]] [[1804]]. godine. Karađorđe je osobno obilazio narod i dogovarao sas ostalim vođama tijek borbe i pripreme za ustanak. Kao strog i doslijedan, uživao je autoritet u narodu i među drugim vođama. Ostalo je zapisano da su ga se plašili zbog prijeke naravi i zbog spremnosti da bez kompromisa dođe do cilja. Iza njega su ostale mnoge pobjede često nad brojnijom i opremljenijom turskom vojskom.
 
Nakon mira u [[Bukurešt]]u dolazi do nesloge među ljudstvom što se odrazilo i na djelovanje i akcije naroda. Karađorđe uviđa da je dalja borba uzaludna i odlučuje da [[1813]]. godine pobjegne u Austriju, ali se [[1816]]. pridružio grčkom pokretu u želji da nastavi borbu za protjerivanje Turaka. Sljedeće godine je došao tajno u Srbiju kako bi se sa [[Miloš Obrenović|Milošem Obrenovićem]] dogovorio o zajedničkoj akciji, ali je po Miloševoj naredbi ubijen u noći između [[13. srpnja|13]]. i [[14. srpnja]] [[1817]]. godine u selu Radovanju kod [[Smederevo|Smedereva]].
280

uređivanja