Podravina: razlika između inačica

[[Slika:Paviljon1.JPG|right|thumb|220px|Koprivnica]]Područje '''Podravine''' za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj. područja koja gravitiraju gradovima [[Ludbreg]], [[Koprivnica]] i [[Đurđevac]]. Zapadniji varaždinski prostor naziva se »varaždinština« ili Varaždinska podravina, a tamošnji stanovnici se regionalno ne osjećaju Podravcima. Istočnije od Đurđevca, po prilici od općine [[Pitomača]] na istok, nalazi se [[Slavonija]] koja obuhvaća veliki dio pridravskog prostra, na kojem se stanovnici izjašnjavaju kao Slavonci, a taj se kraj često naziva i Podravljem.

 

 

Najkasnije do početka 16. st. administrativni i kulturni pojam Komarnice pretvara se u pojam Podravine. Npr. student na sveučilištu [[Beč]], Stjepan iz Struge se [[1516.]] deklarira kao «Podrawiczs», što ukazuje na početno stvaranje kulturno-povijesnog pojma Podravine i Podravaca, a istim su pojmom zapravo obuhvaćeni sjeverni odnosno pridravski teritoriji koje je obuhvaćala srednjovjekovna [[Križevačka županija]] (tj. nekadašnje prostore Komarničke županije). Istočne granice Podravine očuvane su habsburško-osmanskim ratovima tj. pojam P. obuhvaća danas samo ona područja koja su ostala u sastavu Vojne krajine ([[Varaždinski generalat]]), čija je istočna granica bila identična srednjovjekovnoj granici između Križevačke i Virovitičke županije. Istovremeno se prostor dijela Križevačke županije (južno od prostora kojim teče rijeka [[Drava]]) (okolica grada [[Ludbreg]]) naziva podravskim distriktom. Time je na kraju srednjega i na početku ranoga novog vijeka formirana Podravina u današnjem smislu riječi. Ona u 16. stoljeću na krajiškom području obuhvaća Koprivničku i Đurđevačku kapetaniju, a u provincijalnom dijelu podravski distrikt Križevačke županije. I danas se stanovnici regionalno osjećaju Podravcima gotovo isključivo na ovim područjima.