Wikipedija

Kraljevstvo Izrael: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Alexbot (razgovor | doprinosi)
20.763 edits
Tekst stranice se zamjenjuje sa '{{crveni karton|rok=vrijeme do svršetka svijeta i dolaska Isusa Krista koji će da ti sudi}}'
Redak 1:
{{crveni karton|rok=vrijeme do svršetka svijeta i dolaska Isusa Krista koji će da ti sudi}}
'''Kraljevstvo Izrael''' ([[hebrejski jezik|heb.]] מַלְכוּת יִשְׂרָאֵל, ''Malḫut Jisraʼel'') ime je za kraljevsto koje je nastalo kao savez [[Židovi|židovskih]] [[Pleme|plemena]] (vidi: ''[[12 izraelskih plemena]]'') oko [[1030]].-[[1020]]. pr. Kr. Ovaj savez vjerojatno je bio izraz potrebe za zajedničkom obranom od vanjskih neprijatelja, koje su u to doba predstavljali najčešće [[Filistejci]].
 
== Biblijski izvještaj ==
 
[[Slika:Jebusite_Jerusalem.jpg|thumb|200px|right|Kosi zid u Jeruzalemu, vjerojatno zidine grada što ga je David osvojio od Jebusejaca (oko 1000. pr.n.e.).]]
Prema [[Biblija|biblijskom]] izvještaju, prvi [[kralj]] Kraljevstva Izrael bio je [[Kralj Šaul|Šaul]] iz plemena Benjamina koji je svoje sjedište imao u Gibei, na području toga plemena. Njegovo je kraljevanje bilo obilježeno borbama s Filistejcima i Amoncima.
 
=== Davidovo kraljevstvo ===
 
Nakon borbi za nasljedstvo i osobito nakon smrti Šaula i njegovih sinova kod Gilboe, nešto južnije od [[Galilejsko more|Galilejskog jezera]], vlast preuzima [[Kralj David]] iz plemena Jude. On je najprije vladao iz [[Hebron]]a, smještenog u srcu njegova plemena]], a potom je osvojio [[Jeruzalem]] (oko 1000. pr.n.e.), grad što su ga je još uvijek držali Jebusejci, vjerojatno [[Kanaanci|kanaanskog]] porijekla, te ondje uspostavio svoje sjedište. Vjerojatno je to bila i politička odluka. Taj grad, iako je po tradicionalnim popisima plemena, kako ih se nalazi u Bibliji, pripadao plemenu Benjamina, zapravo nije bio osvojen od strane Izraelaca, pa je postao privatno vlasništvo kralja - Davidov grad.
 
Čini se da je, prema načinu kako to opisuje Biblija, Davidovo kraljevstvo još uvijek imalo mnoge značajke saveza plemena, te se nije još sasvim preobrazilo u organiziranu državu, tako da je i kraljev utjecaj u različitim dijelovima kraljevstva imao različit intenzitet.
 
U Davidovo se doba područje kraljevstva znatno proširilo, budući da je ostvario znatne pobjede nad Filistejcima, [[Moab|Moapcima]], [[Aram]]ejcima, [[Amon]]cima, Amalečanima, [[Edom]]cima i drugima. Teško je danas razaznati što od tih predaja ima i povijesnu utemeljenost, a što pripada legendi.
 
=== Salomonovo kraljevstvo ===
 
[[Slika:Juda_i_Izrael.jpg|thumb|300px|Right|Kraljevstvo Izrael i Kraljevstvo Juda, prikazani u vrijeme njihove najveće teritorijalne raširenosti i njihovi najbliži susjedi.]]
Još za Davidova života razbuktala se borba za njegovo nasljedstvo, što Biblija potanko opisuje. Na koncu, kao pobjednik u toj borbi izlazi jedan od Davidovih sinova - [[Kralj Salomon|Salomon]]. Naslijedio je relativno veliko i stabilno kraljevstvo, bez stvarnih neprijatelja u okolini. K tome valja pridodati i, čini se, njegovu mudru politiku. On se sam oženio [[faraon]]ovom kćerkom, a imao je i žive trgovinske odnose s drugim područjima, osobito s [[Fenicija|Fenicijom]] i [[Arabija|Arabijom]].
 
Čini se da je u njegovo vrijeme nastupila znatnija centralizacija državne uprave, a da biblijski izvještaji o stanju u [[Egipat|Egiptu]] prije izlaska Izraelaca odande, te o "nadglednicima poslova" i velikim javnim radovima, zapravo opisuju ustrojstvo Salomonove države, pa ga preslikavaju na prošlost.
 
Biblija govori o velikim Salomonovim graditeljskim pothvatima, poput gradnje jeruzalemskog Hrama, utvrđivanja gradova i stvaranja velikih kraljevskih skladišta i štala po tim gradovima.
 
=== Kraljevstvo Izrael na sjeveru ===
 
Čini se da temeljno plemensko ustrojstvo nije bilo spremno na takvu snažnu državu. Nakon Salomonove smrti, na vlast je došao njegov sin [[Roboam]] (oko 931.-913. pr.n.e.), a biblija izvještava o pobuni sjevernih plemena zbog prevelikih davanja što ih je novi kralj tražio. Tako se kraljevstvo dijeli na [[Kraljevstvo Juda|Kraljevstvo Judu]] na jugu, gdje će nastaviti vlast Davidove dinastije, i na Kraljevstvo Izrael na sjeveru, koje nastavlja ime jedinstvenoga kraljevstvo, ali pod vladarima iz različitih rodova.
 
Već je prvi kralj Izraela na sjeveru, [[Jeroboam I.]] počeo stvarno odvajanje, uspostavljajući nova svetišta ili dajući veću važnost već postojećim svetištima, u [[Tel Dan|Danu]] i [[Betel]]u, a svoje sjedište smješta u Tirsu. Naslijedio ga je sin Nadab, no ubrzo je ubijen, a njegovo mjesto zauzima kralj Baša, čiji će sin također biti ubijen, a nakon sedam dan i njegov nasljednik.
 
Tada na prijestolje stupa [[Omri]] (oko 885.-874.), zapravo prvi veliki kralj Sjevera. Utemeljuje svoje sjedište u gradu [[Samarija|Samariji]] ([[hebrejski jezik|heb.]] ''Šomron''), te uspostavlja vlast čak i nad [[Moab]]om. U plodovima njegove vladavine uživat će mu i sin [[Ahab]] koji se ženi [[Fenicija|Feničankom]] Jezabelom, kćerkom kralja [[Tir]]a i [[Sidon]]a. Stoga i podiže kralj feničkom božanstvu [[Baal]]u. Usto, Ahab proširuje palaču u Samariji. U njegovo doma počinje i djelatnost proroka [[Ilija|Ilije]].
 
Posljednji kralj Omrijeva roda bio je [[Joram]] koji se, skupa s kraljem Jude borio protiv moapskoga kralja Meše, te protiv aramskoga kralja Hazaela. U kontekstu ove posljednje bitke ubija ga Jehu i postaje kraljem umjesto njega.
 
Iz Jehuova je roda bio i svakako najmoćniji kralj sjevernog Kraljevstva Izrael - [[Jeroboam II.]] (oko 783.-743. pr.n.e.), koji znatno širi granice Izraela. Nakon njegove smrti u kratkom se roku izmijenjuje više kraljeva, a sa sjevera jača snaga [[Asirija|Asirije]], koja najprije osvaja dio [[Galileja|Galileje]] (oko 734. pr.n.e.), a potom, oko 721. i ostatak kraljevstva skupa sa Samarijom.
 
To je kraj Kraljevstva Izrael, dok će južno [[Kraljevstvo Juda]] izdržati sve do dolaska [[Babilonija|Babilonaca]].
 
 
== Povijest i arheologija ==
 
[[Slika:Meggido_Manger.jpg|thumb|250px|right|Jasle (hranilica za stoku) iz Megida, dio štala (vjerojatno oko 850. pr.Kr.).]]
Malo je [[arheologija|arheoloških]] dokaza iz Šaulova ili Davidova vremena. Postoje ostaci njihovih gradova. Kako Šaulove Gibee, nekoliko kilometara na sjeverozapad od Jeruzalema, tako i staroga [[Jeruzalem]]a što ga je osvojio David. Čini se da je kosi kameni zid na koji su naslonjene kasnije građevine, većinom iz 8. stoljeća, bio ovdje i prije Davida, te da je riječ o obrambenim zidinama toga grada. Usto, nađeni su i ostaci podzemnih tunela koji iz grada vode do izvora Gihon, podno Jeruzalema, a koji su vjerojatno - kako se čini prema biblijskom izvještaju - poslužili Davidovim sljedbenicima za proboj unutar grada. U pisanim se izvorima ne spominju ni Šaul ni David, ali ni Salomon čija je graditeljska aktivnost ipak bila veća, što je vidljivo u ostacima gradova [[Megido]], [[Hazor]], [[Be'er Sheva|Be'er Ševa]].
 
=== Između Arama i Asirije ===
 
O kasnijim se kraljevima ipak može naći i nešto pisanih izvora. Primjerice, u arhivima [[Asirija|asirskoga]] kralja Salmanasara III. (oko 858.-824. pr.n.e.) spominje se bitka u Karkaru na Orontu (rijeka koja protječe kroz [[Damask]]), za koju se kaže da je kralj u njoj pobijedio dvanaest kraljeva, a među njima [[aram]]skoga kralja [[Ben-Hadad II.|Ben Hadada II.]] (asirsko je ime za njega Hadadezer) i kralja Izraela [[Ahab]]a. Ta se bitka dogodila 853. pr.n.e.
 
[[Slika:Tel_Dan_zidine.jpg|thumb|250px|right|Zidine u Tel Danu; poprište borbi s Aramom i Asircima.]]
Tragovi Ahabove vlasti u Samariji vidljivi su i u arheološkim ostacima, posebice u velikoj kraljevskoj palači.
 
U [[Tel Dan]]u, na krajnjem sjeveru [[Izrael]]a, nađena su između [[1993]]. i [[1994]]. godine tri fragmenta [[aramejski jezik|aramejskog]] natpisa urezanog u kamenu ploču koja govori o bitci između Aramejaca s jedne strane i dva židovska kraljevstva, Izraela i Jude, s druge strane. Riječ je o ratnoj propagandi aramskog kralja Hazaela koji se hvali kako je ubio oba židovska vladara, koje i imenuje: »Jorama, sina Ahabova, kralja Izraela« i »Ahazju, sina Joramova iz doma Davidova.« To bi ujedno bili i jedino tako staro svjedočanstvo o postojanju Davidove dinastije, no upravo je na tom mjestu ova kamena ploča prelomljena i nije baš ovaj natpis sasvim jasan. U svakom slučaju, riječ je o događajima iz 841. pr.n.e. o kojima govori i [[Biblija]], ali sa suprotne točke gledišta, one izraelske.
 
Oko 800. pr.n.e. postoje zapisi o tomu da je asirski kralj primao danak od aramskoga kralja Ben Hadada III. i od kralja Izraela.
 
=== Kraj kraljevstva ===
 
O teškim vremenima kraja izraelskoga kraljevstva govore brojna svjedočanstva o razaranjima i paljevini. Poznato je da još 738. pr.n.e. asirski kralj [[Tiglat Pileser III.]] prima danak od zapadnih vladara, te da 734. pr.n.e. uzima dio Galileje. 732. pobjeđuje aramskoga kralja Resina, te [[Damask]] konačno pada pod asirsku vlast.
 
[[Salmanasar V.]], asirski kralj opsjeda Samariju, te ona pada 722. ili 721. pr.n.e. Nije jasno je li Samariju osvojio njegov sin [[Sargon II.]] ili si u svojim natpisima pripisuje očevu pobjedu, kratko nakon njegove smrti. U svakom slučaju Sargon osniva asirsku provinciju Samerina, umjesto nekadašnjeg Kraljevstva Izraela.
 
== Vidi još ==
 
* [[Povijest Izraela i Palestine]]
* [[Popis židovskih vladara]]
* [[Kraljevstvo Juda]]
 
 
[[Kategorija: Židovi]]
[[Kategorija:Povijest Izraela]]
[[Kategorija:Biblija]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[be:Ізраільскае царства]]
[[ca:Regne d'Israel]]
[[cs:Izraelské království]]
[[de:Königreich Israel]]
[[en:Kingdom of Israel]]
[[eo:Izraela reĝlando]]
[[es:Historia del Antiguo Israel#Reino_unido]]
[[fi:Israelin kuningaskunta]]
[[fj:Na Matanitu Cokovata ni Isireli]]
[[fr:Royaume d'Israël]]
[[hak:Yî-set-lie̍t Vòng-koet]]
[[he:ממלכת ישראל]]
[[id:Kerajaan Israel]]
[[it:Regno di Israele]]
[[ja:イスラエル王国]]
[[ka:ისრაელის სამეფო]]
[[ko:이스라엘 왕국]]
[[mi:Kīngitanga o Iharaira]]
[[nl:Koninkrijk Israël]]
[[no:Kongetiden]]
[[oc:Israèl (reialme)]]
[[pt:Reino de Israel]]
[[ru:Израильское царство]]
[[sm:Le Malo o Isaraelu]]
[[sv:Israel (kungarike)]]
[[th:กษัตริย์แห่งอิสราเอล]]
[[vi:Vương quốc Israel]]
[[yi:מלכות ישראל]]
[[zh:以色列王國]]
[[zh-min-nan:Í-sek-lia̍t Ông-kok]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Kraljevstvo_Izrael"