Donja Dubrava (Zagreb): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Donja Dubrava (četvrt Zagreba) premješteno na Donja Dubrava (zagrebačka gradska četvrt) |
izdvojeno iz Dubrava (kvart) |
||
Redak 1:
{{izvor}}
{{Gradska četvrt Zagreba
|naziv = Donja Dubrava
|karta = Slika:District Donja Dubrava (Zagreb).PNG
|površina =
|stanovništvo = 35,944
|gustoća = 3321
|broj članova Vijeća = 15
|predsjednik Vijeća = Ivan Kozolić
Line 15 ⟶ 16:
Četvrt obuhvaća dio [[Dubrava (kvart)|Dubrave]] južno od Avenije Dubrava, u kojem se nalaze brojna poluurbana naselja, kao što su [[Čulinec]], [[Retkovec]] i [[Trnava (Zagreb)|Trnava]].
==== Stanovništvo ====
* ukupan broj 35.944 stalnih stanovnika
* prosječna dob stanovnika 36,3 godina
* gustoća naseljenosti 3.321 stanovnik/km2
* broj kućanstava 11.126
* broj stanova 12.172
== Povijest ==
Područje današnjeg zagreba u antičko je vrijeme naseljavalo ilirsko pleme Varciana. Jugoistočno od Donje Dubrave razvijao se rimski municipij [[Andautonija]], visokorazvijen grad tipične rimske urbane arhitekture.
U 7. st., u vrijeme naleta barbarskih plemena, zajedno s propašću rimske vlasti nestaje i Andautonija i njeno značenje u ovim krajevima, a počinje naseljavanje Hrvata.
Sve do 13. st. područje Donje Dubrave potpadalo je pod CASTRUM ZAGRABIENSE, tj. [[Gradec]].
Tu sve do četrdesetih godina 19. st. nema niti jednog stanovnika. Tada počinje raskršivanje i nastanjivanje Dubrave koja se prvi put nalazi na popisu naselja 1842. sa svega devet stanovnika u tri kuće.
Tijekom druge polovice 19. st. broj stanovnika Dubrave lagano se povećava na 15-25.
Pred [[Drugi svjetski rat]] naselje se širi i u njegovom jugozapadnom dijelu nastaje jezgra Dubrave, kojoj gravitiraju okolna sela.
U to se vrijeme formira i uređuje glavna ulica. Četrdesetih se godina gradi, prema regulatornoj osnovi, željezničarsko naselje (današnja Slavonska ulica – između Vukovarske i Osječke). Tek se uvođenjem tramvaja Dubrava jače povezuje s gradom.
Za vrijeme 2. svj. rata u Dubravi djeluje partizanski pokret, koji je doživio slom intervencijom ustaških|ustaše i [[domobranskih|Hrvatsko domobranstvo]] snaga koje su 1944. godine pokrenule akciju čiščenja i u prosincu 1944. objesili 13 partizana. Dubravu su u svibnju 1945. osvojili [[partizani]].
Nakon II. svjetskog rata slijedi ubrzana gradnja, a osnovnu fizionomiju naselju određuje gradnja privatnih obiteljskih kuća.
Potkraj 1947. područje MNO Zagrebačka Dubrava, koje svojim većim dijelom obuhvaća prostor Gradske četvrti Gornja Dubrava, pripojeno je Gradu Zagrebu, odnosno tadašnjem III. rajonu [[Maksimir]].
Do 1994. na području Donje Dubrave bilo je devet mjesnih zajednica: [[Čulinec]], [[Donja Dubrava]], [[Ivan Mažuranić]], [[Novi Retkovec]], [[Resnički Gaj]], [[Poljanice]], [[Stari Retkovec]], [[30. svibnja 1990.]] i [[Trnava]].
== Vanjske poveznice ==
| |||