'''Crnogorska Brda''' je stari je naziv za dio teritorija današnje [[Crna Gora|Crne Gore]], između rijeka [[Tara|Tare]] i [[Lim|Lima]] na sjeveru i rijeka [[Zeta|Zete]] i [[Morača|Morače]] na jugu, odnosno, prostora između planina [[Zagarač]], [[Prokletije]], [[Mokra planina|Mokre planine]] i Lukavice. Obuhvaćala je prostor plemena: [[Bjelopavlići]], [[Piperi]], [[Rovca (pleme)|Rovčani]], [[Moračani]], [[Kuči]], [[Bratonožići]] i [[Vasojevići]].
Naziv se ustalio tijekom 18. stoljeća i označavao je oblastipodručja s onim crnogorskim (''brdskim'' ili ''brđanskim'') plemenima koja se nisu uspjela ujediniti sa slobodnom i neovisnom Crnom Gorom. Vladar i mitropolit [[Vasilije Petrović Njegoš]] u svojoj ''Istoriji Crne Gore'' [[1754]]. piše kako je rijeka Morača granica između Crne Gore i Brda.
Godine [[1779.]] se slobodnoj crnogorskoj državi priključuju Piperi i Bjelopavlići. U tom se periodu formira [[Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog]].
Redak 7:
Do [[1878.]] sva će se ''brđanska'' plemena u potpunosti integrirati unutar Kneževine Crne Gore.
Teritorijalna oznaka ''Brda'' bila je u crnogorskoj administraciji zamijenjena terminom ''Brđanska nahija'', kao jedna od upravnih oblastijedinica u državi. Od [[1866.]] je ona je podijeljena na ''Pipersku'' i ''Bjelopavlićku nahiju'', no stari je naziv vraćen [[1878.]] godine.
[[1910.]] ''Brđanska nahija'' opet postaje ''Brđanska oblast'' [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]].
