Inačica od 31. srpnja 2008. u 10:22 uredi Suradnik13 (razgovor \| doprinosi) 15.452 edits m - kategorija "Državnici" (HotCat) ← Starija izmjena		Inačica od 31. srpnja 2008. u 10:48 uredi ukloni ovu izmjenu Markus cg1 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 6.976 edits m preciziranje, pospremanje Novija izmjena →
Redak 1: [[Slika:Ilija Garasanin.jpg\|thumb\|right\|Ilija Garašanin]] '''Ilija Garašanin''' ([[~~Garaši~~Kragujevac]], [[16. siječnja]] [[1812]]. - [[Beograd]], [[10. lipnja]] [[1874]].) je bio [[Srbija i Crna Gora\|srpski]] književnik, političar i premijer autor velikosrpskog programa ''[[Načertanije]]''. ~~Srpski~~Garašanina ~~političar~~su iškolovali ~~državnik,~~privatni ~~sin~~učitelji ~~trgovca,~~jer ~~rođen 16. siječnja 1812. godine u mjestu Garaši kod [[Kragujevac\|Kragujevca]]. Prezime~~mu je ~~uzeo po rodnom mjestu, a~~otac bio jebogati ~~sin trgovca Milutina Savića. Školovali su ga privatni učitelji~~trgovac. Od [[1837]]. godine obnaša dužnost carinika u [[Višnjica\|Višnjici]] i Beogradu. Postao je prvi zapovjednik srpske regularne vojske, s činom pukovnika. Od listopada [[1842]]. na dužnosti je pomoćnika ministra unutarnjih poslova. Od [[1843]]. obnaša dužnost ministra unutarnjih poslova. Od [[13. rujna]] [[1852]]. - [[14. ožujka]] [[1853]]. Garašanin je knežev predstavnik i ministar vanjskih poslova, a [[1853]]. godine otpušten je s te dužnosti na zahtjev [[Rusija\|Rusije]]. No, ipak se borio protiv austrofilske politike kneza [[Aleksandar Obrenović\|Aleksandra Obrenovića]] i smatrao kako se Srbija treba oslanjati na [[Francuska\|Francusku]] i Rusiju. Godine [[1858]]. ponovo postaje ministar vanjskih poslova. Na poziv kralja [[Mihajlo Obrenović\|Mihajla]] [[9. prosinca]] [[1861]]. godine postaje predsjednik Ministarskog savjeta i ministar vanjskih poslova. Na toj dužnosti ostaje do [[3. studenog]] [[1867]]. godine. Prihvatio je ideje kralja Mihajla o ratu s [[Osmansko Carstvo\|Turcima]] i radio na sklapanju saveza s [[Crna Gora\|Crnom Gorom]] i [[Grčka\|Grčkom]] u pripremanju ustanka protiv Turaka. Iz službe je otpušten [[1867]]. jer se protivio kneževoj ženidbi s Katarinom Konstantinović. Nakon toga živo je na svome imanju ~~u [[Grocka\|Grockoj]] (danas dio~~kraj Beograda). U Srbiju je uveo policiju i birokratski način uprave te se stoga smatra najvećim srpskim administratorom i državnikom Ustavo-braniteljskog režima. Utjecao je na odluku Svetoandrejske skupštine o zbacivanju dinastije [[Karađorđević]]a. Kao ministar vanjskih poslova [[1858]]. donio Zakon o narodnoj skupštini. U Srbiju je Garašanin uveo kruti policijski i birokratski način uprave. Utjecao je na odluku ''Svetoandrejske skupštine'' o zbacivanju dinastije [[Karađorđevići\|Karađorđevića]] kojoj je prethodno služio i postao vatrenim zagovornikom konkurentskih [[Obrenovići\|Obrenovića]]. Kao ministar vanjskih poslova [[1858]]. donio ''Zakon o narodnoj skupštini''. Posljednje godine života proveo je izvan politike. Preminuo je 10. lipnja 1874. godine u Beogradu u 62-oj godini života. Najpoznatije djelo mu je knjiga ''[[Načertanije]]'' (objavljeno [[1844]].) koja se smatra nacrtom za stvaranje [[Velika Srbija\|Velike Srbije]]. Posljednje godine života proveo je izvan politike. Najpoznatije Garašaninovo djelo je tajni nacionalistički i ekspanzionistički plan ''[[Načertanije]]'', napravljen [[1844]]. za potrebe srpske vlade, koji je bio ideološki osnov pokušajima stvaranja [[Velika Srbija\|Velike Srbije]] kako tijekom 19. tako i u 20. stoljeću. == Izvori ==

Ilija Garašanin: razlika između inačica