Ilija Garašanin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m preciziranje, pospremanje |
|||
Redak 1:
[[Slika:Ilija Garasanin.jpg|thumb|right|Ilija Garašanin]]
'''Ilija Garašanin''' ([[
Od [[13. rujna]] [[1852]]. - [[14. ožujka]] [[1853]]. Garašanin je knežev predstavnik i ministar vanjskih poslova, a [[1853]]. godine otpušten je s te dužnosti na zahtjev [[Rusija|Rusije]]. No, ipak se borio protiv austrofilske politike kneza [[Aleksandar Obrenović|Aleksandra Obrenovića]] i smatrao kako se Srbija treba oslanjati na [[Francuska|Francusku]] i Rusiju. Godine [[1858]]. ponovo postaje ministar vanjskih poslova.
Na poziv kralja [[Mihajlo Obrenović|Mihajla]] [[9. prosinca]] [[1861]]. godine postaje predsjednik Ministarskog savjeta i ministar vanjskih poslova. Na toj dužnosti ostaje do [[3. studenog]] [[1867]]. godine. Prihvatio je ideje kralja Mihajla o ratu s [[Osmansko Carstvo|Turcima]] i radio na sklapanju saveza s [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Grčka|Grčkom]] u pripremanju ustanka protiv Turaka. Iz službe je otpušten [[1867]]. jer se protivio kneževoj ženidbi s Katarinom Konstantinović. Nakon toga živo je na svome imanju
U Srbiju je Garašanin uveo kruti policijski i birokratski način uprave. Utjecao je na odluku ''Svetoandrejske skupštine'' o zbacivanju dinastije [[Karađorđevići|Karađorđevića]] kojoj je prethodno služio i postao vatrenim zagovornikom konkurentskih [[Obrenovići|Obrenovića]]. Kao ministar vanjskih poslova [[1858]]. donio ''Zakon o narodnoj skupštini''.
Posljednje godine života proveo je izvan politike.
Najpoznatije Garašaninovo djelo je tajni nacionalistički i ekspanzionistički plan ''[[Načertanije]]'', napravljen [[1844]]. za potrebe srpske vlade, koji je bio ideološki osnov pokušajima stvaranja [[Velika Srbija|Velike Srbije]] kako tijekom 19. tako i u 20. stoljeću.
== Izvori ==
|