Afrički divlji pas: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mislim da ću ipak morati kopirati sa srpske wikipedije, ovo je zaista naporno, iako većinu teksta s en.wiki razumijem, moram požuriti na sh.wiki |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 23:
'''Afrički divlji pas''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Lycaon pictus'') je sisavac [[mesožder]] iz porodice pasa, rasprostranjen jedino u Africi, obično u savanama i ostalim osvijetljenim šumskim područjima. Također se pod nazivima kao što su '''afrički lovački pas''', '''pjegavi pas''' i '''obojeni vuk''' u engleskom jeziku, '''Wildehond''' u afrikaans jeziku, i '''Mbwa mwitu''' u shvahili jeziku. T oje jedina vrsta u monotipičnom genusu, '''''Lycaon'''''.
== Anatomija ==
Krzno afričkog divljeg psa je crne, smeđkaste i bijele boje i prošarano je mrljama različitih oblika i veličin. Njegovo biološko ime je Lycaon pictus, koje dolazi iz grčke riječi "obojeni vuk".▼
▲Krzno afričkog divljeg psa je crne, smeđkaste i bijele boje i prošarano je mrljama različitih oblika i
Mužjaci obično teže od 17 do 36 kilograma.<ref name="AP">{{cite web | url = http://www.encyclopedia.com/doc/1G1-17909878.html | title = Animal Info - Wild Dog | work = | publisher = | accessdate = 2007-06-08}}</ref> Visina ramena iznosi 75 centimetara, a dužina tijela prosječno iznosi 100 centimetara, dok je rep dužine od 30 do 45 centimetara. Psi iz južnijih dijelova Afrike su obično krupniji od onih iz istočnih i zapadnih područja Afrike. Spolni dimorfizam je u maloj mjeri prisutan, sudeći po kosturu mužjaka, koji je za 3-7% veći od ženkinog.
Afrički lovački psi posjeduju 42 zuba u čeljustima. Zubna formula je:
{| style="margin: 0 0 0.5em 1em; border-collapse:collapse; text-align:center;" border="1"
|'''3.1.4.2'''
|-
|'''3.1.4.3'''
|}
Pretkutnjaci su relativno krupni u poređenju sa pretkutnjacima drugih pasa. Ovo im omogućuje snažan ugriz, dopuštajući im da savladaju velike količine kostiju, kao što je slučaj sa hijenama.<ref name="SA">{{cite web | url = http://www.lioncrusher.com/animal.asp?animal=2 | title = African Wild Dog (Lycaon pictus) | work = | publisher = Lioncrusher's Domain | accessdate = 2007-06-08}}</ref> Na osnovu izvršenih studija, ustanovljeno je da, od svih ostalih predatornih sisara, afrički divlji psi imaju najviši kvocijent ugriza koji iznosi 142.<ref>Wroe, Stephen & McHenry, Colin (16. listopad 2004), "Bite club: comparative bite force in big biting mammals and the prediction of predatory behaviour in fossil taxa", Proc. R. Soc. B, doi:10.1098/rspb.2004.29867y</ref>
=== Razmnožavanje ===
Spolnu zrelost ovi psi stječu s 12 do 18 meseci. Pare se u bilo koje doba godine, najviše od svibnja do lipnja, kad je u Africi druga polovina kišne sezone. U jednom okotu, na svijet dolazi od 2 do 19 mladunaca, ali najčešće postoji 10 mladunaca. Vrijeme koje prođe između dva okota je od 12 do 14 meseci, s tim da će se ženka već poslije 6 meseci ošteniti ako prethodno leglo ugine. Mladunci dolaze na svijet u iskopanoj jami napuštenoj od strane neke druge životinje. Sisaju oko 10 tjedana. Posle tri mjeseca provedena u jazbini, mladi je napuštaju i počinju pratiti čopor. Kad su stari otprilike 11 mjeseci, sposobni su ubiti manji plijen, ali tek s 12-14 mjeseci su spremni brinuti se sami o sebi.
Nakon 14 do 30 mjeseci, kada dostignu punu spolnu zrelost, ženke će se odvojiti od svog matičnog čopora i prići se čoporu drugih mladih ženki, za razliku od mužjaka, koji najčešće ostaju s čoporom gdje su se rodili. Ova osobina rezultira društvenom statusu ostalih pasa i mačaka. Kod afričkih divljih pasa, ženke su te koje se bore oko prevlasti za parenje sa mužjacima. Često je dominantna ženka ta koja će jedina uspjeti podići svoje potomke.
== Izvori ==
| |||