Afrički divlji pas: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
malo dodatka.... |
||
Redak 20:
}}
'''Afrički divlji pas''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Lycaon pictus'') sisavac je [[mesožder]] iz porodice pasa, rasprostranjen jedino u Africi, obično u savanama i ostalim osvijetljenim šumskim područjima. U engleskom je jeziku također poznat pod nazivima kao što su '''afrički lovački pas''', '''pjegavi pas''' i '''obojeni vuk''', '''Wildehond''' u afrikaans jeziku, i '''Mbwa mwitu''' u shvahili jeziku. Jedina je vrsta unutar roda '''''Lycaon'''''. U starijoj literaturi ovu vrstu su nazivali ''hijenski pas''<ref>Život životinja, Alfred Edmund Brehm, nakladnici: Cankarjeva založba Ljubljana, Prosvjeta Zagreb, Sveučilišna naklada Liber Zagreb, izdanje Ljubljana, Zagreb 1983.</ref>, a danas ga nazivaju i ''afrički lovački pas'' [http://prirodopis.com/Animalia/Chordata/Mammalia/Carnivora/Canidae/psi_vrste.htm].
== Anatomija ==
Redak 26:
Krzno afričkog divljeg psa crne je, smeđkaste i bijele boje, prošarano mrljama različitih oblika i veličina. Njegovo znanstveno ime glasi ''Lycaon pictus'', koje dolazi iz [[grčki jezik|grčke riječi]] "obojeni [[vuk]]". Imaju dugačak i kitnjast rep, kao i velike, zaobljene uši. Niži dijelovi udova obično su svijetlije obojeni.
Mužjaci obično teže od 17 do 36 kilograma.<ref name="AP">{{cite web | url = http://www.encyclopedia.com/doc/1G1-17909878.html | title = Animal Info - Wild Dog | work = | publisher = | accessdate = 2007-06-08}}</ref>
Afrički lovački psi
{| style="margin: 0 0 0.5em 1em; border-collapse:collapse; text-align:center;" border="1"
Redak 36:
|}
[[Pretkutnjak|Pretkutnjaci]] su relativno krupni u poređenju sa pretkutnjacima drugih [[psi|pasa]]. Ovo im omogućuje snažan ugriz, dopuštajući im da savladaju velike količine kostiju, kao što je slučaj sa [[
=== [[Razmnožavanje]] i društveni život ===
Afrički divlji psi su izraženo socijalne životinje koje žive u [[čopor]]ima. U prosjeku, čopor čini oko 20 jedinki, no čini se da je ranije, dok je vrsta još bila brojnija, bio moguć i čopor od 40 do 100 jedinki. Hijerarhija u skupini nije tako izražena kao kod [[vuk]]ova tako da se u starijoj literaturi mogu naći navodi, da uopće ne postoji hijerarhija. No, zapravo kao i kod vukova, i u čoporu ovih pasa postoji [[alfa jedinka|alfa par]]. Ali nema borbi za hijerarhijski položaj, a agresivnost između članova čopora gotovo da ne postoji.
Spolnu zrelost ovi psi stječu s 12 do 18 mjeseci. Pare se u bilo koje doba godine, najviše od svibnja do lipnja, kad je u Africi druga polovina kišne sezone. U jednom okotu, na svijet dolazi od 2 do 19 mladunaca, ali najčešće postoji 10 mladunaca. Vrijeme koje prođe između dva okota je od 12 do 14 mjeseci, s tim da će se ženka već poslije 6 meseci ošteniti ako prethodno leglo ugine. Mladunci dolaze na svijet u iskopanoj jami napuštenoj od strane neke druge životinje. Sisaju oko 10 tjedana. Poslije tri mjeseca provedena u jazbini, mladi je napuštaju i počinju pratiti čopor. Kad su stari otprilike 11 mjeseci, sposobni su ubiti manji plijen, ali tek s 12-14 mjeseci su spremni brinuti se sami o sebi.▼
▲
Nakon 14 do 30 mjeseci, kada dostignu punu spolnu zrelost, ženke će se odvojiti od svog matičnog čopora i prići će čoporu drugih mladih ženki, za razliku od mužjaka, koji najčešće ostaju s čoporom gdje su se rodili. Ova osobina
=== Lov i prehrana ===
Afrički divlji psi imaju najjači ugriz od svih ostalih pripadnika porodica pasa i mačaka. Afrički divlji psi love u čoporu. Kao i većina ostalih pripadnika porodice pasa, oni jure za svojim plijenom na otvorenim ravnicama. Tijekom lova, razvijaju brzinu veću od 70 kilometara na sat, a vrlo su izdržljivi, i mogu dugo pratiti lovinu. Blizu 80% od ukupnog lova završi uspješno. Čopor koristi različite zvukove kako bi obavijestio članove o poziciji tijekom lova, a u praćenju lovine se smjenjuju. To je razlog zašto blizu 80% od ukupnog lova završi uspješno.
Dominantni mužjak daje signal kada je vreme za napad. Jureći za njim, plijen dovode do iznemoglosti, kada se okupljaju oko njega žestoko ga zaskačući. Grizu ga za slabine i trbuh, skidajući [[koža|kožu]] svojim jakim [[zubi]]ma. Žrtva je pojedena poluživa u roku od nekoliko minuta. Pri podjeli plijena sudjeluju svi psi čopora, čak i oni koji nisu sudjelovali pri lovu. Veličina plijena kojeg mogu savladati kreće se od 20 do 90 kilograma, a [[Thompsonova gazela]] je vrlo česti plijen afričkih divljih pasa. Oni katkada love i krupnije životinje, težine oko 300 kilograma. Srazmjerno težini čopora, na dan pojedu oko 150 kilograma mesa. Potreba za vodom je minimalna, jer svu potrebnu tekućinu nalaze u tijelu žrtve. Događa se da plijen koji ubiju bude ukraden od strane [[lav]]ova, [[
== Status ==
Afrički divlji psi ugrožena su vrsta. Prijeti im opasnost od lova i gubitka staništa.
Njihova izražena društvenost ih također ugrožava. Jednako kako brinu o mladuncima, brinu i o ranjenim i bolesnim članovima čopora. Kako su ugroženi [[bjesnoća|bjesnoćom]] i [[štenećak]]om, ako se jedna jedinka razboli, to najčešće biva pogubno za cijeli čopor.
== Izvori ==
Line 57 ⟶ 61:
{{WProjekti
|commons = Lycaon pictus
|commonshr =
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste = Lycaon pictus
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|