Razlika između inačica stranice »Uran«

Dodano 249 bajtova ,  prije 12 godina
m
bez sažetka
m (robot Mijenja: gv:Uranus)
m
 
== Fizička svojstva ==
[[Slika:Uranus Earth Comparison.png|thumb|210 px|Usporedba veličina između Zemlje i Urana]]
 
Uran spada u plinovite divove, kao i [[Jupiter (planet)|Jupiter]], [[Saturn (planet)|Saturn]] i [[Neptun (planet)|Neptun]]. Smatra se da, kao i Neptun, ima malu kamenu jezgru. Na jezgru se nastavlja omotač od [[voda|vodenog]] leda, [[metan]]a i [[amonijak]]a, koji prema van postupno prelazi u atmosferu. Uran, za razliku od ostalih plinovitih divova, nema vlastiti izvor topline u unutrašnjosti.
 
 
=== Atmosfera ===
[[Slika:Uranus-intern-de.png|thumb|240 px|Unutarnja građa planeta Urana]]
 
Uranova atmosfera se sastoji velikom većinom od [[vodik]]a (83%) i [[helij]]a (15%), nešto malo [[metan]]a (2%), a [[voda|vode]] i [[amonijak]]a ima u tragovima. Metan u atmosferi daje Uranu karakterističnu modrozelenu boju jer upija svjetlost komplementarnih boja. Atmosfera Urana je gotovo bezlična. Providna je i čista do velikih dubina gdje se nalaze oblaci smrznutog metana. Polarno je područje prekriveno sumaglicom. Vjetrovi na ekvatoru pušu brzinama do 50 m/s, znatno sporije nego na drugim plinovitim divovima.
 
 
Jedan Uranov obilazak oko Sunca traje 83.83 godine. Okrene se oko svoje osi za 17 sati i 14 minuta. Kao i sva plinovita tijela ima diferencijalnu rotaciju (trajanje dana ovisi o udaljenosti od ekvatora), ali bržu pri polovima.
[[Slika:Opengewerkte ijsreuzen.jpg|thumb|230 px|Usporedba građe Urana i Neptuna]]
 
Uran je neobičan po tome što je okrenut "na bok", t.j. os rotacije mu je nagnuta čak 98° u odnosu na putanju oko Sunca ([[retrogradno gibanje]]). Mogući uzrok bi nekoliko uzastopnih sudara s manjim tijelima iz istog smjera.
 
273

uređivanja