Razlika između inačica stranice »Che Guevara«

Dodana 422 bajta ,  prije 13 godina
Dodane slike.
(Dodane slike.)
[[Slika:GuerrilleroHeroico.jpg|thumb|220px|Guevara na pogrebu poginulih u eksploziji broda ''La Coubre'' 1960.]]
'''Ernesto „Che" Guevara de la Serna''' ([[Rosario]], [[Argentina]], [[14. lipnja]] [[1928]]. - kod Higuerasa, [[9. listopada]] [[1967]].), [[Argentina|argentinsko]]-[[kuba]]nski [[Marksizam|marksistički]] revolucionar i političar.
 
:''Tijekom puta imao sam priliku prolaziti kroz dominione kompanije United Fruit, što me još jednom uvjerilo u to koliko su zapravo užasne te [[Kapitalizam|kapitalističke]] hobotnice. Zakleo sam se pred slikom staroga i oplakivanoga druga [[Staljin]]a da neću počivati sve dok ne budem svjedočio uništenju tih kapitalističkih hobotnica. U Gvatemali ću se usavršiti te postići ono što mi je potrebno da bih postao autentični [[Revolucija|revolucionar]].''<ref>Jon Lee Anderson, Che Guevara – jedan revolucionarni život, Zagreb, v.b.z., 2005., str. 147.</ref>
 
[[Slika:Hilda_Gadea_y_Che_Guevara_-_Luna_de_miel_-_Yucat%C3%A1n_1955.jpg|thumb|195px|Guevara sa suprugom Hildom 1955.]]
Ispočetka se nije uključio u komunistički pokret nego je pokušavao pronaći posao u zdravstvu i usput proučavao [[Marksizam|marksističku]] literaturu; sam je počeo pisati knjigu ''Uloga liječnika u Latinskoj Americi'' u kojoj se bavio problemima zdravstva. Tada je stekao i nadimak ''Che'' koji su mu dali [[kuba]]nski prijatelji jer je često koristio uzvik ''che'' koji na jeziku južnoameričkih Indijanaca znači ''hej ti!''. Nakon (od SAD-a potpomognute) invazije i preuzimanja vlasti antikomunističkih snaga Castilla Armasa, Che je bio prisiljen napustiti Gvatemalu (odbio je besplatan povratak u Argentinu i otišao u [[Meksiko]] gdje su boravili brojni drugi revolucionari). Iako nije bio značajno upleten u zbivanja u Gvatemali [[CIA]] je već tada otvorila dosje o njemu. Sklonio se u [[Mexico City]], odakle je planirao otići na putovanje SAD-om ili Europom prije nego se uključi u južnoameričku revolucionarnu borbu. Međutim, planovi su mu se promijenili kada je upoznao grupu kubanskih revolucionara te se sprijateljio s [[Raul Castro|Raulom Castrom]]. Raul je bio marksist dok je njegov brat [[Fidel Castro]], vođa [[Pokret 26. srpnja|Pokreta 26. srpnja]], bio prvenstveno nacionalist, žestoki protivnik američkog imperijalizma. Guevara im se odlučio pridružiti; intenzivno je proučavao marksističku literaturu i političku ekonomiju te prošao vojnu obuku tijekom koje je pohvaljen zbog sposobnosti (kada su ih meksičke vlasti uhitile, jedno vrijeme je proveo i u zatvoru). Istodobno, njegova djevojka, [[Peru]]anka '''Hilda Gadea''', ostala je trudna pa su se vjenčali; u veljači 1956. rodila mu je kći Hildu Beatriz.
 
U studenom [[1956]]. Che je zajedno s osamdesetak revolucionara prebačen na Kubu gdje su namjeravali srušiti režim [[Fulgencio Batista|Fulgencia Batiste]]. Iskrcavanje je prošlo jako loše: pristali su na krivom mjestu i dočekala ih je vojska. Puno revolucionara je izginulo, a Guevara je ranjen u vrat i jedva uspio pobjeći. Zajedno s jedanaestoricom drugova se sklonio u planine [[Sierra Maestra]] gdje su se regrupirali i započeli gerilski rat. Castro mu je dodijelio čin ''comandante'' (najviši u revolucionarnoj vojsci) te je zapovijedao vlastitom kolonom. Vojnici ga pamte kao vrlo strogog i nemilosrdnog; zahtijevao je potpunu disciplinu i oštro kažnjavao prijestupe, naredio je brojna strijeljanja dezertera i neprijateljskih doušnika. No budući da je i sam živio asketski i bio predan radu, suradnici su ga cijenili i postupno je stekao legendaran status. U gradskoj mreži Pokreta 26. srpnja (gdje su mnogi članovi bili antikomunisti) neke su zabrinjavala njegova radikalna marksistička stajališta; Fidel, koji je i sam počeo skretati prema ljevici, držao ga je za jednog od najbližih suradnika.
 
[[Slika:Che_SClara.jpg|thumb|left|200px|Guevara u Santa Clari.]]
Najznačajnija Cheova akcija bio je napad na grad Santa Clara u prosincu [[1958]]. godine. Nakon pobjede u borbi, [[1. siječnja]] [[1959]]., Batista je pobjegao u [[Dominikanska Republika|Dominikansku Republiku]], a [[Fidel Castro]] postao je ''de facto'' vođa Kube. Guevara je brzo proglašen ''kubanskim državljaninom po rođenju'' zbog uloge u revoluciji, no zbog reputacije komunista Fidel mu još nije dao politički položaj nego ga je privremeno postavio na mjesto vojnog zapovjednika za zadaćom organiziranja suđenja Batistinim pristašama koji su im se zamjerili za vrijeme režima ili su bili protivnici revolucije. Presude su, međutim, bile uglavnom unaprijed određene i mnogi ljudi su strijeljani, no Cheova reputacija koju je stekao među Kubancima za vrijeme rata nije bila narušena. Istodobno je pokrenuo razvod sa suprugom Hildom (koja je preselila na Kubu i tu se zaposlila) da bi se vjenčao s '''Aleidom March''' s kojom se upustio u vezu još za vrijeme gerile i koja će mu kasnije roditi četvero djece.
 
[[1965]]. Che je dao ostavku na sve položaje koje je držao na Kubi, odrekao se državljanstva; obitelji i bliskim prijateljima ostavio je oproštajne poruke, te na neko vrijeme nestao iz javnog života. Kružile su priče da se razišao s Castrom, no zapravo je s njegovom potporom, zajedno s nekoliko Kubanaca, u tajnosti otišao u [[Kongo]] kako bi pokušao poduprijeti lokalne pobunjenike u revoluciji i širenju ustanka na cijeli kontinent (isto je planirao i s Južnom Amerikom). Ekspedicija je bila potpuni promašaj: kongoanski pobunjenici su bili nedisciplinirani i bez stvarne želje za borbom; Kubanci su se brzo počeli žaliti na njih te i sami izgubili motivaciju. Nakon vojne akcije bili su prisiljeni pobjeći iz zemlje. Che se nije želio vratiti na Kubu gdje se sa svima oprostio, nego je neko vrijeme boravio u [[Tanzanija|Tanzaniji]] i [[Prag]]u radeći na svojim dvama nedovršenim knjigama, priručnicima iz filozofije i ekonomije. Bio je u kontaktu samo s nekoliko agenata, a nakratko ga je posjetila supruga Aleida. Na kraju se u potpunoj tajnosti vratio u [[Havanu|Havanu]] odakle se brzo s nekolicinom boraca uputio u [[Bolivija|Boliviju]] da bi tamo podigli novi gerilski ustanak. Vjerovao je da će se odatle revolucija lako proširiti po ostatku kontinenta (sam je planirao kasnije predvoditi [[Argentina|argentinski]] pokret). No, zbog nedostatka potpore bolivijskih komunista i seljaka na koje je računao te efikasnosti državne vojske koja se uz američku potporu obučavala za borbu protiv komunizma, i ovaj pokušaj je završio potpunim neuspjehom. Ubrzo su Guevara i nekolicina preživjelih bili su prisiljeni na bježanje od vojske pri čemu su gladovali, a njemu su nedostajali potrebni lijekovi za [[Astma|astmu]].
 
[[Slika:Cheexecuted.jpg|thumb|230px|Tijelo izloženo nakon pogubljenja.]]
8. listopada vojska ih je okružila. U borbi je Guevara ostao razoružan i ranjen u nogu te je uhvaćen. Kratko su ga ispitivali bolivijski pukovnik Andres Selich i agent [[CIA]]-e Felix Rodriguez, američki Kubanac koji je već dugo radio na misijama protiv Castra. Brzo im je stigla naredba za njegovo pogubljenje koju je izvršio Mario Teran, bolivijski vojnik koji se za to dobrovoljno javio, ogorčen jer su mu u prošloj borbi protiv gerilaca poginuli prijatelji. Guevara je ubijen iz poluautomatske puške 9. listopada 1967. u 13:10; imao je 39 godina. Tijelo mu je izloženo u bolnici grada Vallegrande, odsječene su mu šake (radi potvrde otisaka prstiju) i pokopan je u neoznačenom grobu kao i drugi poginuli gerilci. Na Kubi su proglašena tri dana žalosti i [[8. listopada]] kao ''Dan herojske gerile''. 1997. otkrivena je lokacija Guevarinog groba pa su njegovi ostatci preneseni na Kubu.
 
Iako je za mnoge junak, njegovi protivnici (prvenstveno Kubanski emigranti) smatraju ga teroristom i zločincem odgovornim za mučenje i smrt brojnih protivnika revolucije. Također ga smatraju odgovornim i za propast kubanskog gospodarstva, uzrokovanog kolapsom proizvodnje šećera i neuspješnom industrijalizacijom koju je pretjerano ambiciozno nastojao provesti kao ministar.
 
[[slika:Che_por_Jim_Fitzpatrick.svg|thumb|200px]]
Kritike ne dolaze samo od političke desnice; mnogi ljevičari, posebno anarhisti, Guevaru smatraju autoritarnim staljinistom čiji je konačni cilj bio stvaranje birokratskog i represivnog staljinističkog režima. Che je ispočetka doista bio fasciniran [[Staljin]]om, no s vremenom se udaljio i od njega i od sovjetskog komunizma. Nakon službenog posjeta [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], početkom šezdesetih, razočarao se tamošnjim ''buržujskim'' načinom života, postao kritičan spram njihove ekonomske politike, a posebno se protivio politici suživota s kapitalističkim zemljama. Zbog toga su ga južnoameričke komunističke partije (one koje su se protivile njegovoj ideji o širenju gerilskog rata) označavale kao [[Trocki|trockista]] i [[Mao Ce Tung|maoista]]. Pri organizaciji revolucionarnih pokreta često je tražio saveznike među komunističkim disidentima, a privatno je simpatizirao Kineze tvrdeći da njihov socijalizam ima ''moralni impuls'' za razliku od sovjetskog koji je postao isključivo materijalni.
 
404

uređivanja