Duklja (grad): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Duklja''' (izvorno, latinski '''Doclea''') je najznačajniji urbani centar za rimskoga perioda na području suvremene Crne Gore, u okolici Podgorice...
 
m lek.ispr.
Redak 4:
 
==Položaj==
Grad ''Duklja'' se nalazi u ravnici, između ušća rijeka [[Zeta (rijeka)|Zete]] i [[Morača|Morače]], te ušća riječice ''Širalije'' u ''Zetu''. Bio je opasan snažnim bedemima, pojačan sa kulama.
 
Kopnena je vezeveza bila jedino prema istočnoj strani gdje su, na ''Morači'' i ''Širaliji'', bili podignuti mostovi radi izlaska na glavnu rimsku komunikaciju koja je prolazila tuda - ''Via Narona''.
 
==Naziv==
Ime grada ''Duklje'' potječe od [[iliri|ilirskoga]] plemena '''Dokleata''' (izvorno '''Docleati''') koje je imalo naseobine sjeverozapadno od grada, prema današnjem [[Nikšić|Nikšiću]]. Prvi se puta ''Duklja'' pominje kao ''Dioklija'' kod [[Ptolomej|Ptolomeja]] sredinosredinom [[2. stoljeće|2. stoljeća]].
 
==Car Dukljanin==
Redak 21:
Grad su uzduž i poprijeko presijecale dvije glavne ulice. U točki njihova presjecanja se nalazio glavni gradski trg - [[forum]].
 
U gradu ''Duklji'' je postojala ''trijumfalna kapija'' ([[slavoluk]]), hramhramovi[[hram|hramovi]], palače, stambene zgrade, kapije na izlazima grada, bazilika na forumu, sporedne uređene ulice. Glavni vodovod je dolazio sa rijeke [[Cijevna|Cijevne]], no misli se kako je postojao i vodovod doveden sa rijeke ''Širalije''.
 
Jedna se ''nekropola'' nalazila na južnom dijelu grada a druga na sjeveroistočnoj strani, na mjestu zvanom ''Lovišta''.
Redak 30:
Oko [[401.]] godine grad ''Duklju'' su opusošili ''Zpadni [[Goti]]'', a ''Istočni Goti'' su ih slijedili [[486.]] godine.
 
Uslijedio je katastrofalni zemljotres [[518.]] godine. No, grad ''Duklja'' je obnovljenaobnovljen [[536.]] za doba carcara[[car|cara]] [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I. Velikog]].
 
Od [[620.]] godine grad ''Duklju'' napadaju [[Slaveni]] koji su je vremenom osbojiliosvojili i pretvorili je u svoj politički i gospodarski centar. Povijesni izvori bilježe da je u [[9. stoljeće|9. stoljeću]] grad ''Duklja'' i dalje postojao.
 
[[Ljetopis popa Dukljanina]], nastao koncem [[12. stoljeće|12. stoljeća]] izvješćuje kako se u gradu ''Duklji'' krunišu posljednji [[kralj|kraljevi]] ''Dukljanskoga kraljevstva'' iz prve povijesne crnogorske [[dinastija|dinastije]] [[Vojislavljevići|Vojislavljevića]].
Redak 39:
U drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] otpočela su arheološka iskopavanja na lokalitetu grada ''Duklje''.
 
Pozornost svjetske javnosti je pobudilo otkriće ranokršćanske ''Podgoričke čaše'' [[1873]]. godine koja se danas nalazi u [[Ermitaž|Ermitažu]] u [[Petrograd|Petrovgradu]].
 
Po nalogu crnogorskog [[knjaz|knjaza]] [[Nikola I. Petrović|Nikole I. Petrovića]], ruski znanstvenik ''Pavle Rovinski'' od [[1890.]] do [[1892.]] godine je obavljao iskopavanja.
 
Od [[1893.]] godine iskopavanja lokaliteta grada ''Duklje'' je obavljao engleski arheolog ''M.Moonro''.
 
Godine [[1913.]] godine talijanski arheolog ''Piero Sticotti'' objavio u [[Beč|Beču]] do sada najkompletniju [[monografija|monografiju]] o gradu ''Duklji'' koja je [[1999.]] prevedena na [[crnogorski]] i tiskana u izdanju [[Matica crnogorska|Matice crnogorske]].
 
Istraživanja su nastavljena poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u periodu od [[1954.]] do [[1962.]] godine, kad se radilo više na istraživanju nekropola nego na otkopavanju arhitekture grada. Lokalitet ni danas nije u cjelosti istražen.