Inačica od 1. kolovoza 2008. u 15:56 uredi 77.196.60.112 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 6. kolovoza 2008. u 13:28 uredi ukloni ovu izmjenu Sanya (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.982 edits m sitno Novija izmjena →
Redak 6: U drevnoj mezopotamskoj [[mitologija\|mitologiji]], koja je u Berosovo doba bila zabilježena [[klinasto pismo\|klinastim pismom]] na glinenim pločicama brižno pohranjenim u velikoj biblioteci babilonskog hrama, spominje se neko vodozemno (amfibijsko) biće obdareno [[razum]]om, imenom Oannes, ili kraće Oe. Ono je prije mnogo tisućljeća, zajedno sa svojim drugovima, jednog dana izašlo iz Eritrejskog mora (današnje [[Arapsko more]]) na [[kopno]]. Ono je izgledom bilo pola-čovjek pola-riba i bilo je vođa "ljudi-riba". To je neobično inteligentno vodozemno biće govorilo čistim i razgovijetnim ljudskim glasom. Sudeći po tom slikovitom opisu to bi mogao biti neki [[izvanzemaljci\|izvanzemaljac]] reptilske rase čije je tijelo, umjesto kožom, prekriveno ljuskama poput ribljeg tijela. Prema izvornom Berosovu zapisu, koji je još davno izgubljen, ali ga je, srećom, u svome povijesnom djelu djelomično naveo grčki erudit i pisac Povijesti [[Aleksandar Polihistor]], Oannes je opisan ovako: {{~~citat2~~citat\|''"Prve se godine pojavila, iz onog dijela Eritrejskog mora koji graniči s Bauonijom, neka životinja obdarena razumom koja se zvala Oannes. Prema Apolodorovu izvještaju, cijelo je [[tijelo]] te životinje nalikovalo na riblje tijelo; Pod ribljom je glavom imalo još jednu (ljudsku) [[glava\|glavu]], a i noge, slične čovječjima, dodane ribljem repu. Osim toga, [[glas]] i [[govor]] bili su joj razgovijetni i čovječji; njena se slika sačuvala do dana današnjeg. To je biće danju razgovaralo s ljudima, ali nije u tom razdoblju ništa jelo. Dalo im je osnovno [[znanje]], nauke i sve vrste [[umjetnost]]i; naučilo ih je graditi osnivati hramove, sastavljati [[zakon]]e, i objasnilo im je načela [[geometrija\|geometrije]]. Tumačilo im je kako se može razlikovati zemaljsko sjemenje i pokazalo kako se beru plodovi. Ukratko, poučilo ih je svemu što je moglo ublažiti način [[život]]a i humanizirati ljudski rod. Njegove su pouke bile tako univerzalne da od tada nije dodano nikakvo bitno poboljšanje. Kad bi zašlo [[sunce]], to bi biće opet uronilo u more i provelo cijelu noć u dubini, jer je bilo vodozemno. Nakon toga su se pojavile i druge životinje poput Oannesa; Beros obećava da će izvijestiti o njima kad prijeđe na povijest kraljeva."''}} Tijekom čitave svoje neobično duge prošlosti drevni narodi Mezopotamije štovali su kao bogove inteligentna vodozemna bića predvođena Oannesom, koja su smatrali osnivačima [[babilon]]ske [[kultura\|kulture]] i [[civilizacija\|civilizacije]], i podizali su im u znak zahvalnosti brojne hramove ukrašene golemim [[kip]]ovima. U Starom zavjetu legendarni Oannes spominje se čak tri puta kao filistejsko-semitski poganski bog Dagon (Dagan) koji je u sinagogi u Dura-Europusu prikazan kipom čovjeka s ribljim repom. Redak 15: Svjetski poznati američki znanstvenik i publicist dr. [[Carl E. Sagan]] (1934.-1996.) drži da su drevne predaje o Oannesu i Nommouu po svome značenju znatno više od puke maštarije drevnih naroda. S tim u vezi on je kazao sljedeće: {{~~citat2~~citat\|''"Priče poput Legende o Oannesu zaslužuju da se mnogo kritičnije ispitaju nego što je to do sada bilo učinjeno."''}} == U popularnoj kulturi ==

Oannes: razlika između inačica