James Buchanan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinosi)
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 38:
Kada je izbio [[anglo-američki rat]], Buchanan se prijavio kao dobrovoljac i služio u obrani [[Baltimore]]a. To mu je kasnije poslužilo u političkoj karijeri, koju je započeo kao zastupnik [[Federalistička stranka SAD|Federalističke stranke]] u pensilvanijskoj državnoj skupštini.
 
Od [[1821]]. do [[1831]]. je služio kao [[Zastupnički dom SAD|zastupnik]] u američkom federalnom Kongresu, a na kraju je postao predsjednik kongresnog odbora za pravosuđe. Nakon toga je imenovan za američkog ambasadoraveleposlanika u [[Rusija|Rusiji]].
 
Pri povratku se priključio [[Demokratska stranka SAD|Demokratskoj stranci]], te je kao njen predstavnik izabran u federalni Senat, gdje je služio od [[1834]]. do [[1842]]. godine. Nakon toga je imenovan za državnog sekretara u administraciji predsjednika [[James Knox Polk|Jamesa K. Polka]], tokom koje je igrao značajnu ulogu prilikom pregovora kojima je podijeljena [[Oregonska teritorija]] između SAD i [[UK|Velike Britanije]].
 
Kada je na vlast došao vigovski predsjednik [[Zachary Taylor]], Buchanan se povukao iz politike te postao član upravnog odbora [[Franklin and Marshall koledž]]a u svom rodnom gradu [[Lancaster]]u. Izbor demokratskog predsjednika [[Franklin Pierce|Franklina Piercea]] ga je vratio u javnu službu, te je od [[1853]]. do [[1856]]. bio američki ambasadorveleposlanik u Britaniji. Tamo se istakao kao jedan od tvorac tzv. ''[[Ostendski manifest|Ostendskog manifesta]]'' - tajnog plana da SAD, ako je potrebno i oružanom silom, preuzmu [[Kuba|Kubu]] od [[Španjolska|Španjolske]].
 
Iako je Ostendski manifest izdan u skladu s južnjačkim interesima - koje su uz pomoć ekspanzije u [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]] i stvaranje novih robovlasničkih država nastojale održati ravnotežu sa slobodnim državama na sjeveru, Buchanan u sjevernjačkoj javnosti nije bio toliko kompromitiran da bi ga se shvatilo kao južnjačkog simpatizera. Zbog toga je na demokratskoj izbornoj konvenciji [[1856]]. godine lako pobijedio Pirecea te kao temelj svoje platforme istakao ignoriranje pitanja ropstva, koje je po njegovom mišljenju bilo "tehničko", a ne načelno. Buchanan je držao kako za njega nije nadležna federalna vlast, nego države-članice, odnosno, ako dođe do nekakvog spora, [[Vrhovni sud SAD|Vrhovni sud]].