Spiridon Gopčević (astronom): razlika između inačica

[[Slika:Spiridon_Gopcevic_1.jpg|thumb|200px|Spiridon Gopčević (Leo Brenner)]]

 

Nakon pustolovnog života provedenog na ratištima [[Balkan]]a, uglavnom kao ratni dopisnik i pisac, napušta novinarsku karijeru 1893. Zahvaljujući supruzi iz [[austrija|austrijske]] plemićke obitelji uspijeva dobiti novčanu potporu da u [[Mali Lošinj|Malom Lošinju]] sagradi zvjezdarnicu, koju naziva prema supruzi “Manora Sternwarte”, [[Zvjezdarnica "Manora"]]. Pod pseudonimom Leo Brener objavljuje karte mnoštva opažanja [[Merkur (planet)|Merkur]]a, [[Venera (planet)|Venere]], [[Mars (planet)|Mars]]a, [[Jupiter (planet)|Jupiter]]a i [[Saturn (planet)|Saturn]]a. Kao priznanje za obiman posao, izdavaštvo i gostoljubljivost prema onima koji ga posjećuju u Malom Lošinju, jedan [[krater]] na Mjesecu dobiva ime '''Leo Brenner'''. Ubrzo nakon početka rada zvjezdarnice počinje se javljati sumnja u vjerodostojnost njegovih opažanja pa mu astronomski časopisi odbijaju objavljivati članke. Kao reakciju na to 1899. godine pokreće privatni časopis “Astronomische Rundschau”, koji izlazi do 1909. godine, kad on napušta astronomiju i Mali Lošinj te odlazi u svijet kao pustolov i glazbenik, S. Amerika, Europa. Prvi svjetski rat dočekuje u [[Berlin]]u, gdje mu se i gubi svaki trag, pa godina njegove smrti nije poznata.