Gazi Husrev-begova džamija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sombrero (razgovor | doprinosi)
m Dopuna , slike i poveznice
Redak 1:
[[Slika:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|thumb|250px|<center>'''Begova džamija'''<br>[[Ksilografija]] Rudolfa Bernta iz oko [[1900.]] godine.<center>]]
'''Gazi Husrev-begova džamija''', također znana kao i '''Begova džamija''' je izgrađena [[1530]]. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i smatra se kao jedna od najvažnijih džamija u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i na [[Balkan|Balkanu]]. Džamiju je sagradio arhitekta [[Ajem Esir Ali]] pod patronažom [[Gazi Husrev-beg|Gazi Husrev-bega]]. [[Džamija]] je četvrtastog oblika a kupola je visoka 26 m. U sklopu džamije se također nalazi šadervan, obližnja [[Sarajevska sahat-kula|sahat-kula]], kamena ograda te nekoliko turbeta. Nedaleko od džamije je i [[medresa]] koja se također cijeni kao dio kompleksa. U 16. stoljeću kad je izgrađena Begova džamija je predstavljala objkat od izuzetne važnosti za budući urbani razvoj Sarajeva.
'''Gazi Husrev-begova džamija''', također znana kao i '''Begova džamija''' je izgrađena [[1530]]. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i smatra se kao jedna od najvažnijih džamija u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i na [[Balkan|Balkanu]].
 
==Povijest==
 
[[Džamija|Džamiju]] je sagradio [[arhitekt]] [[Ajem Esir Ali]] pod pokroviteljstvom [[Gazi Husrev-beg|Gazi Husrev-bega]], koji je također financirao istovjetnu džamiju (''Hüsreviye džamija'') u [[Alep]]u ([[Sirija]]) između [[1531.]] i [[1534.]] U 16. stoljeću, kad je izgrađena, Begova džamija je predstavljala građevinu od izuzetne važnosti za budući urbani razvoj Sarajeva.
 
Za vrijeme opsade Sarajeva, Serbijanske snage su namjerno ciljale centre gradske kulture, kao što su muzeji, knjižnice i džamije. Kako je Begova džamija najveća u gradu, bila je očita meta. Renovirana je [[1996.]] uz inozemsnu pomoć. Profesor Michael A. Sells s [[Haverford College]]a je optužio renovatore (koji su sredstva većinom dobili iz [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]]) da su je učinili isuviše [[Vehabizam|Vehabijskom]]; Prije rekonstrukcije, unutrašnjost je bila više dekorirana, dok je sada potpuno bijela; većina detalja, obrtničkih ukrasa i boja je potpuno ispuišteno.<ref>[http://www.theturkishtimes.com/archive/02/01_15/culture.html Brisanje kulture: ''Vehabizam i Balkanske džamije''.]</ref> Potpuna restauracija i preslikavanje džamije započelo je 2000. i većinom je djelo Bosanskohercegovačkog kaligrafa [[Hazim Numanagić|Hazima Numanagića]].
 
==Arhitektura==
 
Na ovoj džamiji četvrtastog oblika s [[Kupola|kupolom]] visine 26 m, izraženo je isto shvaćanje unutarnjeg prostora i vanjskih volumena kao u najljepšim primjerima [[Osmansko Carstvo|otomanske]] arhitekture.<ref>Ismet Rizvić, ''Likovna baština'', str. Svjetlost, [[Sarajevo]], [[1984.]]</ref> Unutrašnjost se sastoji od kvadratnog dijela nadsvođenog kupolom koja počiva na masivnom [[tambur]]u. Ispred ulaza je [[trijem]] s pet niskih kupola, a s desna i lijeva nalaze se dvije srednje kupole, dok je straga jedna polukupola.
 
U sklopu džamije se također nalazi [[minaret]], [[šedrvan]], obližnja [[Sarajevska sahat-kula|sahat-kula]], kamena ograda te nekoliko [[turbe]]ta. Nedaleko od džamije je i [[medresa]] koja se također cijeni kao dio kompleksa.
 
==Bilješke==
 
{{Reflist}}
 
==Poveznice==
 
* [[Islamska umjetnost i arhitektura]]
* [[Mimar Sinan]]
 
[[Kategorija:Džamije u BiH]]
[[Kategorija: Sarajevo]]
[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]
 
[[bs:Begova džamija]]