Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodana 33 bajta ,  prije 11 godina
m
Bot: prijevod predloška za izvor
I pored toga, nameću se pitanja možemo li razumjeti dokaz bez analize dokaza i što je to što čini strogost analize dokaza: jezik ili neki vanjezični entitet. Problem sada postaju lingvističke formulacije dokaza i analize dokaza. Ovi problemi vode Lakatosa u [[analitička filozofija|istraživanje jezičnih problema]] kao što su problemi granica proširenja pojmova, fleksibilnosti definicija i njihovih veza sa «entitetima» koje oni trebaju preslikati i objasniti.<br>
== Recepcija Lakatosa ==
Kritičari su se osvrnuli na Lakatosevo shvaćanje [[dijalektika|dijalektike]] ([[heuristika|heuristike]]) i matematičkog [[esencijalizam|esencijalizma]]. Prema jednom, anarhističkom tumačenju, Lakatosa ili istina uopće ne zanima ili njegova heuristika ima isuviše neodređene i disparatne tendencije da bismo je mogli nazivati «[[metodologija|metodologijom]] koja gleda unaprijed». O matematičkoj [[ontologija|ontologiji]] ne može biti ni govora.{{factNedostaje izvor}} Prema drugom stavu, Lakatoseva se aktivistička matematika može uskladiti s esencijalizmom, tj. matematičkim [[Realizam (filozofija)|realizmom]]. Prema toj interpretaciji, objekti matematike – kao i kod Poppera – pripadaju trećem svijetu. Tako ontološki postulat nezavisnog postojanja matematičkih entiteta garantira izvjesnu fiksiranost matematičkih [[postulat]]a i mogućnost konačnog rješenja problema. Ovakva je interpretacija neutemeljena: u knjizi ''Dokazi i opovrgavanja'' ni na jednom se mjestu ne spominju «poliedri kao takvi» kao predmeti bi regulirali naše tumačenje. Upravo suprotno, smisao Lakatoseva dijaloga sastoji se upravo u obrazloženju konstrukcije predmeta koji se [[spoznaja|spoznajom]] (dokazivanjem i opovrgavanjem) stvara. To je čini se navelo neke realiste kao što su [[William Newton-Smith]], [[Larry Laudan]], [[Ian Hacking]] i drugi da ustvrde kako «Lakatosa uopće nije zanimala istina»{{factNedostaje izvor}}. <br>
Realizam, a pogotovo matematički realizam, svojim postulatima nezavisne realnosti koju aksiomi kristalno jasno oslikavaju vodi u tzv. euklidsku metodu, u dogmatsko izlaganje matematike protiv kojega Lakatos ne štedi riječi. Postuliranje matematičkih entiteta ima istu vrijednost kao i postuliranje matematičkih aksioma. Lakatos je uvjerljivo pokazao kako ni u matematici nema smisla govoriti o entitetima nezavisno od njihove teorijske konstrukcije, kako «značenja ne prekoračuju njihovu upotrebu».
 
== Bloorova interpretacija ''Dokaza i opovrgavanja'' ==
Važan je doprinos razumijevanju Lakatosa svojom interpretacijom knjige ''Dokazi i opovrgavanja'' dao [[David Bloor]]. Bloor rekonstruira Lakatosev dijaloški niz kao socijalni proces, proces pregovaranja u matematičkom spoznavanju. No, za razliku od [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegela]], Lakatosa i Poppera, za koje se [[ideja|ideje]] naposljetku «otuđuju» od svojih nosilaca, po Blooru nastale i proizvedene matematičke spoznaje nemaju zasebno postojanje:
::<tt>Ekstenzije značenja i upotrebe ne postoje po sebi. Buduće upotrebe i ekstenzije značenja pojmova i njihove implikacije nisu prisutne u tim idejama kao u embriju […] Pojam poliedra ne može određivati ljudsko ponašanje tako da odluči što se smije a što ne smije uključiti u njihov doseg […] Ali to ne znači da ne postoje granice […] U tom nizu psiholoških tendencija povlači se socijalno etablirana granica.</tt> {{factNedostaje izvor}}<br>
Zadatak koji Bloor poduzima jest kategorizacija psihosocijalnih portreta govornika Lakatoseva dijaloga, kako bi ustanovio dominantni tip psihosocijalnih reakcija na navedeni problem. Premda je Lakatos svoje likove depersonalizirao (''Alfa'', ''Beta'', ''Gama''…), svjesno zanemarujući njihova moguća psihološka (a pogotovo socijalna) obilježja, u njihovim se reakcijama doista mogu raspoznati vrlo različiti socijalni tipovi reakcija od kojih su neki «društveno poželjni», a neki «nepoželjni». Krajnji cilj ove kategorizacije jest obrazloženje socijalnog utjecaja obrazaca ponašanja na tip konstrukcije matematičkih predmeta i matematičkih spoznaja. Lakatos je pokazao kako razdoblja kritike koincidiraju sa rastom matematičke spoznaje. Kriticizam međutim nije samo teorijska [[vrlina]], već kao i svaka vrlina svoj razlog postojanja nalazi u socijalnoj podršci.
== Djela ==
88.144

uređivanja