Duklja (grad): razlika između inačica

'''Duklja''' (izvorno, [[latinski]] '''Doclea''') je najznačajniji urbani centar za [[Rimski imperij|rimskoga]] periodarazdoblja na području suvremene [[Crna Gora|Crne Gore]], u okolici [[Podgorica|Podgorice]].

Od [[69.]] godine n.e. ''Duklja'' pominjespominje se kao ''municipijum'' pod [[Flavijevci|Flavijevcima]] a izuzetan [[strategija|strateški]] je položaj dobila je za vrijeme [[Vespazijan|Vespazijana]] i kasnije.

Grad ''Duklja'' se nalazi se u ravnici, između ušća rijeka [[Zeta (rijeka)|Zete]] i [[Morača|Morače]], te ušća riječice ''Širalije'' u ''Zetu''. Bio je opasan snažnim bedemima, pojačan sas kulama.

[[Kopno|Kopnena]] je veza bila jedino prema istočnoj strani gdje su, na ''Morači'' i ''Širaliji'', bili podignuti mostovi radi izlaska na glavnu rimsku komunikaciju koja je prolazila tuda prolazila - ''Via Narona''.

Ime grada ''Duklje'' potječe od [[iliri|ilirskoga]] plemena '''Dokleata''' (izvorno '''Docleati''') koje je imalo naseobinenaselja sjeverozapadno od grada, prema današnjem [[Nikšić|Nikšiću]]. Prvi se puta ''Duklja'' pominjespominje kao ''Dioklija'' kod [[Ptolomej|Ptolomeja]] sredinom [[2. stoljeće|2. stoljeća]].

U [[4. stoljeće|4. stoljeću]] ''Duklju'' (''Diokliju'') ''Aurelije Viktor'' i iznosi tvrdnju kako je ona rodno mjesto [[Dioklecijan|Diklecijanovo]].

[[Povjesnica]] za takvo što ne nalazi pouzdana dokaza, premda u [[crna gora|crnogorskomcrnogorskoj]] narodnomnarodnoj predanjupredaji postoji [[legenda]] o '''Caru Dukljaninu''' koji je porgonioprogonio [[kršćani|kršćane]].

Plan grada ''Duklje'' je imao je oblik nepravilnog mnogougaonikavišekutnika što je odraz konfiguracije terena na kojem se nalazio, a koji je omeđen rijekama.

Grad su uzduž i poprijeko presijecale dvije glavne ulice. U točki njihova presjecanja se nalazio se glavni gradski trg - [[forum]].

U gradu ''Duklji'' je postojala je ''trijumfalna kapija'' ([[slavoluk]]), [[hram|hramovi]], palače, stambene zgrade, kapije na izlazima grada, bazilika na forumu, sporedne uređene ulice. Glavni vodovod je dolazio saje s rijeke [[Cijevna|Cijevne]], no misli se kako je postojao i vodovod doveden sas rijeke ''Širalije''.

Jedna se ''nekropola'' nalazila na južnom dijelu grada, a druga na sjeveroistočnoj strani, na mjestu zvanom ''Lovišta''.

''Duklja'' je bila važan trgovački, financijski, [[Politika|politički]] i [[Kultura|kulturni]] centar.

Uslijedio je katastrofalni zemljotres[[potres]] [[518.]] godine. No, grad ''Duklja'' je obnovljen je [[536.]] zau dobavrijeme [[car|cara]] [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I. Velikog]].

[[Ljetopis popa Dukljanina]], nastao koncem [[12. stoljeće|12. stoljeća]], izvješćuje kako se u gradu ''Duklji'' krunišuokrunjuju posljednji [[kralj|kraljevi]]evi ''Dukljanskoga kraljevstva'' iz prve povijesne crnogorske [[dinastija|dinastije]] [[Vojislavljevići|Vojislavljevića]].

Pozornost svjetske javnosti je pobudilo je otkriće ranokršćanske ''Podgoričke čaše'' [[1873]]. godine koja se danas nalazi u [[Ermitaž|Ermitažu]]u u [[Petrograd|PetrovgraduSankt Peterburgu]].

Po nalogu crnogorskog [[knjaz|knjaza]]a [[Nikola I. Petrović|Nikole I. Petrovića]], ruski znanstvenik ''Pavle Rovinski'' od [[1890.]] do [[1892.]] godine je obavljao je iskopavanja.

Od [[1893.]] godine iskopavanja lokaliteta grada ''Duklje'' je obavljao je engleski [[arheolog]] ''M.Moonro''.

Godine [[1913.]] godine talijanski arheolog ''Piero Sticotti'' objavio u [[Beč|Beču]]u do sada najkompletniju [[monografija|monografiju]] o gradu ''Duklji'' koja je [[1999.]] godine prevedena na [[crnogorski]] i tiskana u izdanju [[Matica crnogorska|Matice crnogorske]].

Istraživanja su nastavljena poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u periodurazdoblju od [[1954.]] do [[1962.]] godine, kad se radilo više na istraživanju nekropola nego na otkopavanju arhitekture grada. Lokalitet ni danas nije u cjelosti istražen.

* [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/predslovenski/rimski_grad_doclea_u_crnoj_gori.htm Piero Sticotti: ''"Rimski grad Doclea u Crnoj Gori"'', Beč, 1910. - Podgorica, 1999. (odlomak)] {{jezikk|crnogorski}}