|
[[Slika:Ferid_Džanić.jpg|thumb|right|Ferid Džanić u odori hrvatskog časnika]]
'''Ferid Džanić''' ([[Bihać]] [[1918]]. - Villefranche-de-Rouergue; 17. rujna [[1943]] ), vođa pobune hrvatskih vojnika u sastavu [[SS]] divizije, u gradu [[Villefranche-de-Rouergue]], [[17. rujna]] [[1943]].
*Završio Višu željezničarsku školu u Beogradu[[Beograd]]u. Mobiliziran u domobrane [[1941]]. i poslan na vojnu obuku za vojne željezničare u [[Slavonski Brod]]. Godine [[1942]]. promaknut je u zvanje poručnika i postao pomoćnik pukovnika Slavka Petruhara, zapovjednika željezničke zaštite u [[Bosanski Novi|Bosanskom Novom]]. Zapovjeda zaštitom na liniji Banja Luka Sunja. Po tome postaje kontrolorom na kolodvoru Dobrljin u blizini Bosanskog Novog. Priča se da je poznanicima javno poručio da odlazi u partizane u jesen 1942. godine. Bio u [[partizani]]ma, pa po tome, po jednima dezertirao iz Osme krajiške (muslimanske) brigade, a po drugima zarobljen od Nijemaca. Po tome uhićen od strane vlasti [[NDH]] i zatočen u zloglasni sarajevski zatvor Belediju, koji datira još od turskog doba.
*Iz zatvora se spasio pristupivši 13. [[SS]] diviziji "Kroatia". JedqnJedan od vođa pobune hrvatskih vojnika , zajedno s Božom Jelenekom i, Nikolom Vukelićem: i Eduardom Matutinovićem. Postrojba je u narodonosnom pogledu većinom [[Bošnjaci|Bošnjakabošnjačka]], Hrvataoko jedne trećine su Hrvati, Nijemacaa bilo je i drugihu narodnostipobuni i Nijemaca, u [[Villefranche-de-Rouergue]], 17. rujna 1943. U pobuni, ubijen na prvi dan [[Ramazan]]a od hodže Malkoča, otvorenog naciste pobornika [[Treći Rajh|Trećeg Rajha]] i sljedbenik jeruzalemskog muftije El-Husseina, koji je za tu svoju uslugu trećem Rajhu odlikovan Željeznim križem i časničkim zvanjem poručnika SS-a.
*Značajne su i kontradiktorne pretpostavke da je u partizane otišao po zadatku kao obavještajac vojske NDH, a da se predao ustašama da bi im se vratio, dok je u Francuskoj pokušao stupiti u vezu s Pokretom otpora i bio izdan od strane velikosrpskog provokatora doktora Božidara Vitkovića. Njegov odlazak u partizane je obskuran i postoji više kontradiktornih verzija, a njegov sudrug iz Bosanskog Novog, također domobranski časnik, Mihovil Dodig, kasnije partizanski visoki časnik poznat pod nadimkom "drug Ranko", tvrdi da je siguran, da je Džanić bio u službi Gestapo-a, što također može biti plod negativnog stava boljševika spram ovog događaja. Ni nastavak događaja, ni njegova smrt ne rasvjetljavaju tu naizgled lakomislenu osobu, čiji je čin ravan heroju antičke tragedije.
[[Category:Povijest Hrvatske]]
|
