Pan (mitologija): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: mk:Пан (бог) |
sređivanje |
||
Redak 1:
[[Slika:Pan satyre della Valle.jpg|thumb|Pan]]
'''Pan''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Παν}}''', ''Pan'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog]] je pastira, stada, njiva, [[šuma]], polja odnosno "paše i stoke", njihov zaštitnik i zaštitnik lovaca, stoga ga se naziva i zaštitnikom [[priroda|prirode]]. Osim toga ljubitelj je [[glazba|glazbe]] i najbolji
== [[Etimologija]] ==
Panovo [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] možda je srodno sa [[sanskrt]]skim ''Pusan'', [[Vede|vedskim]] bogom stoke i čuvarom. Oblična sličnost s riječju ''pan'' u značenju "sve" možda je pridonijela poimanju Pana kao [[personifikacija|personifikacije]] [[priroda|prirode]].
== Karakteristike ==
Pan je prikazivan s [[koza|kozjim]] stražnjim
U [[likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]] Pan je često prikazivan, posebno na slikanim posudama i [[reljef (umjetnost)|reljefima]], kako se igra u društvu [[nimfa]] ili kako ih progoni.
== Kult ==
Panovo štovanje počelo je u [[Arkadija|Arkadiji]] koja je bila i ostala prijestolnica njegova kulta. Arkadijski su lovci znali [[bič]]evati i kažnjavati njegov [[kip]] ako bi bili razočarani [[lov]]om<ref>[[Skolastici]] o [[Teokrit]]u (VII./107.)</ref>.
Uvođenje Panova kulta primjerice u [[Atena (polis)|Ateni]] ima [[povijest|povijesnu]] potvrdu u poznatom događaju iz kojeg se vidi koliko su Grci vjerovali u svoje mitove. Prije [[Bitka kod Maratona|maratonske bitke]] Atenjani su poslali [[Filipid]]a da otrči u [[Sparta|Spartu]] i zatraži pomoć, no Filipid je na putu susreo Pana. Za Pana je rečeno u [[himna|himni]] u [[Hermes]]ovu čast da je imao kozje noge, dva roga, bio bučan i nasmijan, što ukazuje na to da je Hermes bio poprimio obličje ne smrtnika nego jarca. Križanci poput Pana ili su odraz zbrke slojeva ili preobrazbe kralja u svetu životinju. Čini se da je Pan zapravo primitivniji oblik onoga [[Arkadija|arkadijskog]] [[bog]]a stada od koga se razvio i [[Hermes]]. Pan je jedino božanstvo za koje se vjerovalo da je [[smrt]]an.▼
▲Uvođenje Panova kulta primjerice u [[Atena (polis)|Ateni]] ima [[povijest|povijesnu]] potvrdu u poznatom događaju iz kojeg se vidi koliko su [[stara Grčka|Grci]] vjerovali u svoje
Kad je, za vrijeme vladavine cara [[Tiberije|Tiberija]], [[egipat]]ski Tamus plovio prema [[Italija|Italiji]], tri puta čuo je glas koji mu je naložio da poruči svima da je veliki Pan mrtav. Zbog toga je u srednjem vijeku, u raznim [[teologija|teološkim]] razmatranjima, taj veliki Pan izjednačen sa [[Sotona|Sotonom]] ili [[Krist]]om. Njegov se kult proširio po cijelom grčkom tlu jer se vjerovalo da je pomogao [[Atena (polis)|Atenjanima]] da pobjede na [[Maraton]]u.▼
▲Kad je, za vrijeme vladavine cara [[Tiberije|Tiberija]], [[egipat]]ski Tamus plovio prema [[Italija|Italiji]], tri puta čuo je glas koji mu je naložio da poruči svima da je veliki Pan mrtav. Zbog toga je u srednjem vijeku, u raznim [[teologija|teološkim]] razmatranjima, taj veliki Pan izjednačen sa [[Sotona|Sotonom]] ili [[Krist]]om. Njegov se kult proširio po cijelom grčkom tlu jer se vjerovalo da je pomogao [[Atena (polis)|Atenjanima]] da
== Mitologija ==▼
Kult je postojao i u ostatku južne [[stara Grčka|Grčke]], u [[Sikonija|Sikoniji]]<ref>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (II./10.2 - 3, 11.1)</ref>, [[Argolida|Argolidi]]<ref>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (II./34.5 - 6)</ref> i [[Elida|Elidi]]<ref>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (XV./15.6, 8)</ref> te u [[Fokida|Fokidi]]<ref>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (X./32.7)</ref>
[[Slika:Vrubel pan.jpg|thumb|left|170px|[[Mihail Vrubelj]]: Pan<small>, [[1899.]]</small>]]▼
▲== [[Mitologija]] ==
=== Rođenje ===
Line 23 ⟶ 31:
Dok je [[Hermes]] čuvao u [[Arkadija|Arkadiji]] stada nekog smrtnika, ugledao je lijepu [[Nimfa|nimfu]] [[Driopa|Driopu]], i poželio je njezinu [[ljubav]]. Plod te ljubavi bilo je čudesno dijete. Već kao beba rodio se s [[koza|kozjim]] nogama, rogat i bradat. Njegov izgled toliko je uplašio njegovu majku da ju je obuzeo dotada nezapamćen strah, pa se takav strah još i danas naziva ''panični strah''.
Stari su Grci također vjerovali da strah i uznemirenost izaziva Pan svojim izgledom, ali i svojom pojavom plašio je ljude tj. izazivao paniku, pa je po njemu nastala riječ '''''panika'''''<ref>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (X./23.7)</ref>. Naime, [[nimfa]] [[Driopa]], Panova majka, jednostavno je pobjegla glavom bez obzira i ostavila malog Pana samog.
No, otac [[Hermes]] ostao je hladne glave, obradovao se i prihvatio sina takvog kakav je, uvio ga u [[zec|zečju ]]kožu te ga poveo sa sobom na [[Olimp]] i ponosno ga pokazao [[bog]]ovima. Na Olimpu bogovi toliko su se [[smijeh|smijali]] i rugali Panovu izgledu da je nesretnik jednostavno pobjegao iz obilja i sigurnosti Olimpa u mračne i opasne [[Arkadija|arkadijske]] šume.
Katkad ga se smatra i [[Zeus]]ovim sinom. Usto postoji i inačica<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (VII./39.)</ref> da je [[Antinoj]] zaveo [[Penelopa|Penelopu]] pa ju je [[Odisej]] vratio ocu [[Ikar]]u te je u [[Mantinija|Mantiniji]] u [[Arkadija|Arkadiji]] rodila Hermesu Pana.
=== Život ===
Provodio je veseo i bezbrižan život, osobito na visovima i gorskim vrhuncima. Pan je, skriven od svih, odrastao u tim
Kako je svirao pučke napjeve na svojoj drvenoj svirali, a kako su ga mnogi i hvalili da mu je svirka lijepa i ugodna, Panu su hvale udarile u glavu. Tako se Pan stao na sve strane hvaliti da je on bolji glazbenik i od samog [[Apolon]]a, [[bog]]a [[glazba|glazbe]]. I kralj [[Mida]] volio je pobjeći iz svoje palače i razmišljati u miru
Pan je volio biti i u društvu [[Dioniz]]a, [[bog]]a [[vino|vina]], te je uživao u njegovim veselicama. Drugi bog čije je Pan društvo obožavao bio je bog [[Apolon]] kojeg je Pan poučio tajnama proricanja<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (I./22.)</ref> iako je znao da će kasnije Apolon utemeljiti proročište u [[Delfi]]ma koje će biti suparničko njegovu proročištu u [[Arkadija|Arkadiji]].
Pan je bio vrlo sklon [[smrt]]nim ljudima, a najviše je volio pastire kojima je čuvao stada od svih opasnosti. Pan je bio živahan, okretan, hitar i prijetvoran. Mnogo pomogao u borbi između bogova s [[Olimp]]a i [[Titan (mitologija)|Titana]]. Tijekom [[Titani#Titanomahija|rata s Titanima]]<ref>[[Eratosten]]: ''[[Catasterismi]]'' (XXVII.)</ref> grčki [[bog]]ovi
[[Slika:Pan Daphnis Altemps Inv8571.jpg|thumb|Pan i [[Dafnis]]]]
Pan je bio izuzetno opasan i nasilan ako bi se ga iznenada probudilo iz [[san|sna]]. Neopreznost su mnogi platili time što ih je, u trenutku kada bi ga probudili, obuzeo paničan strah. Tako su godine [[490. p. n. e.]] [[Perzija|perzijski]] vojnici neoprezno probudili Pana iz sna jurišajući na položaje [[Atena (polis)|Atenjana]], a prema drugoj inačici, Pan je pomagao Atenjanima svojevoljno. Pana je to toliko razbjesnilo da je zaurlao na perzijske vojnike koje je uhvatio panični strah te su oni u paničnom strahu napustili bojište<ref>[[Herodot]]: ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' (VI./105.1)<br> [[Non]]: ''[[Dionysiaca]]'' (XXVII./290.)</ref>. Atenski vojnici u jednoj [[pećina|pećini]] nedaleko od
[[Slika:Pan e Siringa.jpg|thumb|left|[[Francois Boucher]]: Pan i [[Siringa]]<small>, [[1759.]]</small>]]
=== [[Ljubav]] ===
Mnogi [[mitologija|mitološki]] izvori govore o mnogim Panovim [[ljubav]]nim jadima. Pan se zaljubio u [[nimfa|nimfu]] Pitiju, no, kada ga je vidjela, ona se od
Potom se zaljubio u nimfu [[Siringa|Siringu]]<ref>[[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (I./689.)</ref>, no, ona se opet od straha odlučila za skok u [[močvara|močvaru]] i ondje se pretvorila u [[trstika|trstiku]]. Naklonost je jedino dobio od nesretne nimfe [[Eho]]<ref>[[Non]]: ''[[Dionysiaca]]'' (VI./300.)</ref>, kojoj pak ljubav nije uzvratio [[Narcis]], no i ona ga je na kraju odbila. Pan je naredio sljedbenicima da je ubiju te su je raskomadali po cijeloj [[Zemlja|Zemlji]]. Božica [[Geja]] primila je Ehine dijelove. Prema nekim inačicama imali su dijete [[Jamba|Jambu]].
[[Dafnis]] je bio sin boga [[Hermes]]a i [[sicilija|sicilske]] [[nimfa|nimfe]]. Osim [[Apolon]]a, u njega se zaljubio i Pan koji ga je naučio svirati.
=== [[Smrt]] ===
Prema [[stara Grčka|grčkom]] [[povijest|povjesničaru]] [[Plutarh]]u<ref>[[Plutarh]]: ''[[Moralia]]'' (V./17.)</ref>, Pan je jedini grčki bog koji je mrtav. Za vrijeme vladanja cara [[Tiberije|Tiberija]], vijest o Panovoj smrti došla je do Tama, mornara na putu u [[Italija|Italiju]], kod otočja [[Paksi]]. Zazvao ga je božanski glas i rekao mu, kad stigne do Paloda (nerazjašnjenog mjesta), da proglasi svima da je veliki bog Pan mrtav.
[[Robert Graves]] smatra da je moguće da je došlo do nerazumijevanja pri dozivanju te da je bilo rečeno kako je [[tamuz]] ([[Hebreji|hebrejski]] mjesec) mrtav iliti na zalasku, a ne veliki Pan. Tomu u prilog ide i činjenica da su stoljeće poslije, u [[Pauzanije]]vo vrijeme, još postojala svetišta i hramovi Panu u čast.
Line 59 ⟶ 69:
== Literatura ==
{{reflist}}
* [[Homerske himne]]: Pan
* [[Walter Burkert|Burkert, Walter]]: ''Greek Religion'', Harvard University Press, 1977. (prevedeno na engl. 1985.)
* [[Robert Graves|Graves, Robert]]: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003.
Line 69 ⟶ 82:
* [http://www.theoi.com/Georgikos/Pan.html Pan u klasičnoj literaturi i mitologiji] {{en icon}}
* [http://www.theoi.com/Cult/PanCult.html Panov kult] {{en icon}}
* [http://www.maicar.com/GML/Pan.html Pan u grčkoj mitologiji] {{en icon}}
| |||