Erihtonije Atenski: razlika između inačica

Kralj '''Erihtonije Atenski''' ([[grčki jezik|grč]]. Ἐριχθόνιος) je lik iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. Predstavlja ga [[zmija]], a tako je bio predstavljen kod kipa [[Atena (mitologija)|Atene]] u [[hram]]u [[Partenon]]u na [[Akropola|Akropoli]]. Zove se još i [[Erehtej]]. Prethodi mu kralj [[Amphictyon]], a nasljeđuje ga sin, [[Pandion I]].

Prema [[Apolodor]]u, ružni [[Hefest]], bog [[vatra|vatre]] i kovača, pokušao je silovati Atenu, [[božica|božicu]] rata, mudrosti i zanatstva. Njegovo je sjeme palo na tlo, [[Geja|Geju]] ([[Majka Zemlja|Zemlju]]), koja je rodila Erihtonija. Atena je odgojila dijete kao njegova pomajka. Tako nastaje mogućnost da Atena zadrži svoje cijenjeno djevičanstvo, a da istodobno bude majka Atenjana. Prema drugoj verziji, Hefest se oženio Atenom, ali je ona nestala, te je tako oplođena Geja. Atena je čuvala Erihtonija u kutiji. Kutiju je dala na čuvanje trima kćerima kralja [[KekropKekrops]]a.

Aglaura je otvorila kutiju, a unutra je bio Erihtonije u obliku zmije. Prizor je uzrokovao Herzinu i Pandrozinu smrt koje su poludjele i bacile se s Akropole. Druga inačica priče govori da je Atena bila odsutna (išla je po planinu na koju bi stavila [[akropola|Akropolu]]), a sestre su otvorile kutiju. [[Vrana]] je vidjela otvaranje i odletjela reći Ateni koja je postala bijesna i ispustila planinu koja je postala brdo [[Lykabettos]]. Od njezina gnjeva nije bila pošteđena ni vrana - Atena joj je dotad bijelo perje zavila u crno. Erehtonije je poslije postao kralj koji je uveo brojne obnove i promjene u atenskome društvu, a Atena ga je često štitila. [[Ovidije]] u svojim [[Metamorfoza]]ma donosi priču da se [[Hermes]] zaljubio u Herzu. Herza, Aglaura i Pandroza otišle su u hram prinijeti žrtvu Ateni. Hermes je zatražio od Aglaure pomoć da bi zaveo Herzu. Aglaura je zauzvrat tražila novac, a Atena ju je htjela kazniti zbog njezine pohlepe te je zamolila Zavist da joj pokvari osjećaje. Zavist ju je poslušala te je napastvovala Herzu.