Razlika između inačica stranice »Hera«

Dodano 520 bajtova ,  prije 11 godina
Uklanjanje izmjene 1421394 što ju je unio/unijela Dtom (Razgovor sa suradnikom:Dtom)
m (Uklonjena promjena suradnika 83.131.90.190, vraćeno na zadnju inačicu suradnika VolkovBot)
(Uklanjanje izmjene 1421394 što ju je unio/unijela Dtom (Razgovor sa suradnikom:Dtom))
[[Slika:Hera - Meyers.jpg|thumb|Hera sa svojim simbolima]]
 
'''Hera''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ἥρα}}''', ''Hêra''; '''{{polytonic|Ἥρη}}''', ''Hêrê'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] vrhovna je [[Stara Grčka|starogrčka]] [[bog|boginja]], [[Zeus]]ova žena i sestra; boginja braka. Herin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] '''[[Junona]]''' = "volooka".
U [[Eubeja|Eubeji]] slavile su se svečanosti Velike Dadedale, posvećene Heri, svakih šest godina. Taj je prostor bio bogat [[krava]]ma, koje su ujedno predstavljale božicu Heru.
 
== [[Mitologija]] ==
 
=== Rođenje ===
Hera je sa [[Zeus]]om imala [[Ares]]a, [[Heba|Hebu]], [[Erida|Eridu]] i [[Ilitija|Ilitiju]]. Hera je bila potom ljubomorna na Zeusa zato što je rodio [[Atena (mitologija)|Atenu]] bez nje te je rodila [[Hefest]]a bez njega. Potom su Zeus i Hera ili samo jedno od njih bili zgađeni Hefestovom ružnoćom te su ga bacili s [[Olimp]]a. Hefest se poslije osvetio Heri učinivši da se ne može maknuti sa svoga prijestolja kad na nj sjedne. Ostali su ga bogovi preklinjali da je pusti, ali odbio je. [[Dioniz]] ga je potom napio i odnio natrag na Olimp na [[mula|mulinim]] leđima. Potom je oslobodio svoju majku nakon što mu je [[Afrodita]] dana za ženu.
 
=== [[Heraklo]] ===
 
Hera je bila [[Heraklo]]va pomajka i njegov neprijatelj. [[Zeus]] je oplodio [[Alkmenu|Alkmenu]], smrtnicu, u obličju njezina muža Amfitriona. Iste se noći vratio i njezin muž te su također spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva dječaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da će dječak koji se rodi te noći članu [[Perzej]]eve kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom, Hera je pokušala spriječiti porođaj zavezavši Alkmenine noge u čvor da bi usporila porod. A potom je ubrzala [[Euristej]]evo rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluškinja, rekavši da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u [[lasica|lasicu]]. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan [[Heraklo]], u prijevodu "Herina slava", da bi ublažili Herin gnjev.
=== Herina ljubomora ===
 
==== [[Eho]] ====
 
[[Nimfa]] [[Eho]] imala je posao odvraćanja Herine pažnje dok ju je [[Zeus]] varao, hvaleći je i laskajući joj. Sumnjičava je Hera jednom prekinula Eho i sišla s [[Olimp]]a i pronašla [[Zeus]]aZeusa, u obličju [[patka|patke]], kako s nimfama vodi [[ljubav]] u polju. Kad je Hera otkrila prijevaru, proklela je Eho da može govoriti samo riječi drugih. Otud i [[sinonim]] za jeku = eho.
 
[[Ovidije]]va inačica mita govori da je [[Zeus]] zaposlio [[Eho]] da zabavlja Heru dok on nastavlja s preljubima. Hera je razotrkila prijevaru te ju je kaznila tako da može ponavljati samo posljednje [[riječ]]i [[rečenica]] drugih [[ljudi]], a sama nije mogla govoriti te je tako lišena onog što je najviše voljela - svoga [[glas]]a.
 
Druga pak inačica mita govori da je [[Eho]] voljela ogovarati te se Hera razljutila zato što joj je stalno govorila o [[Zeus]]ovimZeusovim prijevarama te ju je kaznila.
 
==== [[Leta]] i njezina djeca ====
 
Kad je božica Hera saznala da [[Leta]] nosi djecu njena muža [[Zeus]]aZeusa, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila [[zmija]] [[Piton (mitologija)|Piton]] s glavom [[zmaj]]a koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreni [[otok]] [[Del]] koji je plutao na [[voda|vodi]] i nije bio ni kopno niti otok, a bješe okružen [[labud]]ovima. Kad je kročila na nj, dvije su [[stijena|stijene]] izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kintu rodila blizance - sina [[Apolon]]a i kćer [[Artemida|Artemidu]]. Poslije je Zeus prikovao Del za dno [[ocean]]a da više ne pluta, a otok je postao posvećen Apolonu.
 
Hera je otela [[Ilitija|Ilitiju]], boginju rađanja, da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od [[jantar]]a dugačku 8 metara, a boginja je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je [[Artemida]] rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brata [[Apolon]]a te je tako postala boginja porođaja.
 
==== [[Kalisto (mitologija)|Kalisto]] i [[Arkad]] ====
 
[[Kalisto (mitologija)|Kalisto]] je bila [[Artemida|Artemidina]] sljedbenica i zavjetovala se ostati djevicom. Ali u nju se zaljubio [[Zeus]] te su vodili [[ljubav]] dok je on bio prerušen u [[Apolon]]a (za razliku od ove [[Heziod]]ove, [[Ovidije]]va inačica mita donosi da se Zeus prerušio u samu Artemidu). Kad se kupala s Artemidinim [[nimfa]]manimfama, otkriveno je da je trudna te ju je božica pretvorila u [[medvjed]]a, a u tom je obličju rodila i svoga sina Arkada. Druga inačica priče govori da ju je Hera pretvorila Kalisto u medvjeda da bi se osvetila zbog muževe prijevare.
 
Mit govori da ju je njezin sin [[Arkad]] gotovo ubio u lovu kopljem, ali [[Zeus]] je to spriječio i oboje ih postavio kao [[zviježđe|zviježđa]] [[Veliki medvjed]] i [[Mali medvjed]] na nebu. Druga inačica mita govori da su lovci uhvatili i nju i njezina sina te ih doveli Kalistinu ocu Likonu, a Zeus ih je potom pretvorio u zviježđa.
 
Heri se to nije svidjelo te je tražila [[Tetija (mitologija)|Tetiju]] da joj pomogne. Tetija ih je proklela da zauvijek kruže nebom i da nikad ne zađu ispod obzora (zato su cirkumpolarni).
 
==== [[Dioniz]] ====
 
[[Dioniz]] je bio sin [[Zeus]]a i smrtnice. Ljubomorna je Hera opet pokušala ubiti dijete poslavši [[Titan (mitologija)|Titane]] da razderu Dioniza na komadiće namamivši ga igračkama. Premda je Zeus otjerao Titane svojim munjama, oni su pojeli cijelo Dionizovo tijelo osim njegova [[srce|srca]] koje je spašeno. Zeus je iskoristio srce da bi ga ponovno stvorio te ga je postavio u [[Semela|Semelinu]] maternicu. Zato je on dvaput rođen.
Druga verzija priče kaže da se Hera (saznavši za [[Semela|Semelinu]] trudnoću) prerušila u staricu te ju nagovorila da zatraži od svog ljubavnika da joj se prikaže u svom pravom liku. [[Zeus]] je nakon dosta moljakanja pristao, ali munje koje ga prate ubile su jadnu Semelu pa je Zeus uzeo plod iz njezine utrobe i stavio ga u sebe gdje je Dioniz bio dok se nije potpuno razvio.
 
==== [[Ija (mitologija)|Ija]] ====
 
[[Slika:Juno Receiving the Fead of Argos WGA.jpg|thumb|[[Jacopo Amigoni]]: Heri donose [[Arg (div)|Argovu]] glavu<small>, [[18. stoljeće]]</small>]]
Hera je skoro uhvatila [[Zeus]]aZeusa s ljubavnicom [[Ija (mitologija)|Ijom]]. Zeus ju je pretvorio u prekrasnu junicu. No, Hera nije bila potpuno prevarena te je zahtijevala da joj Zeus poda junicu kao dar. Hera ju je potom dala [[Arg (div)|Argu]] da bi je razdvojila od Zeusa. Zeus je potom zapovjedio [[Hermes]]u da ubije Arga, a to je on i učinio tako da je uspavao svih njegovij stotinu [[oči]]ju. Ija je puštena na slobodu.
 
Hera je poslala obada da ubode i muči Iju koja je lutala zemljom. Ija je s vremenom prešla preko prolaza koji je po njoj nazvan [[Bospor]] ("juničin prolaz"), a ondje se susrela i s [[Prometej (mitologija)|Prometejem]]. Na posljetku je Ija stigla do tadašnjeg "kraja svijeta" [[Egipat|Egipta]] gdje su je Egipćani obožavali kao božicu [[Hathor]], a [[Zeus]] joj je vratio ljudsko obličje. Ovdje je rodila njegova sina Epafa, a vjenčala se s egipatskim kraljem Telegonom.
 
==== [[Lamija]] ====
 
[[Lamija]] je bila kraljica [[Libija|Libije]] koju je volio [[Zeus]]. Hera ju je pretvorila u čudovište i ubila njihovu djecu. Na Lamiju je bačena kletva - nije mogla zatvoriti [[oči]] tako da je uvijek bila opsjednuta prizorom svoje mrtve djece. Zeus joj je dao dar da može izvaditi svoje oči da bi se odmorila, a potom ih poslije vratiti. Lamija je bila ljubomorna na ostale majke te je pojela njihovu djecu.
 
==== Gerana ====
 
Gerana je bila kraljica [[Pigmej]]aca koji su se hvalili da je ljepša od Here. Bijesna božica pretvorila ju je u [[ždral]]a i izrekla da će te [[ptica|ptice]] uvijek voditi vječan rat protiv pigmejskog naroda.
====Hera, [[Zeus]] i [[Tiresija]]====
[[Tiresija]] je bio Zeusov svećenik. Bio je dvospolac, te su se Hera i Zeus jednog dana svađali. Naime, imali su različito mišljenje o tome tko više uživa u spolnom odnosu, muškarci ili žene. Zeus je tvrdio da su tožene, a Hera muškarci. Tiresija se složio s njim, pa ga Hera udari ludilom. Zeus mu dade dar proricanja. Druga verzija kaže da je [[Atena (mitologija)|Atena]] kaznila Tiresiju kad ju je vidio golu.
 
== Literatura ==
Anonimni suradnik