Wikipedija

Helije: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
SashatoBot (razgovor | doprinosi)
50.034 edits
m robot Dodaje: sr:Хелије
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
== [[Etimologija]] ==
 
Helijevo [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] znači "sunceSunce", a srodno je s ostalim riječima izvedenim iz [[indoeuropski prajezik|ie.]] korijena ''*seh<sub>2</sub>wol-'' ([[latinski|lat.]] ''sol, solis'', [[litavski jezik|lit.]] ''saulė'', [[staroslavenski jezik|stsl.]] ''sъlnьce''). Grci su njegovim imenom nazvali grad [[Heliopolis]] u [[Egipat|Egiptu]] koji je posvećen [[Ra]]u. Od Helijevog imena potječe riječ [[helij]], naziv za [[plin]] otkriven na Suncu.
 
== Karakteristike ==
 
Helije je prikazivan kao lijep mladić okrunjen sjajnom [[Sunce|Sunčevom]] aureolom, a često je prikazivan i kako vozi svoju kočiju koju vuku krilati [[konj]]i te krstari [[nebo]]mnebom.
 
=== Helije i Apolon ===
Redak 15:
[[Slika:Apollo1.JPG|thumb|[[Apolon]] kao Helije<small>, [[rim]]ski [[mozaik]]</small>]]
 
Kod [[Homer]]a [[Apolon]] nije povezan sa [[Sunce]]mSuncem, ali navodi njegov epitet '''Feb''' ('''Phoebus'' = "sjajan").
 
Najstariji prikaz Apolona kao [[bog]]aboga Sunca jest u fragmentima [[Euripid]]ove tragedije ''[[Faetont (Euripid)|Faetont]]'', u govoru na kraju drame u kojem [[Klimena]], Faetontova majka, jadikuje da je Helije, zvan Apolon, uništio njezino dijete (''Apollon'' = "uništavač").
 
U [[helenizam|helenistička]] vremena [[Apolon]] je sve više povezivan sa [[Sunce|Suncem]], njegov epitet ''Feb'' pridan je i bogu Sunca. U [[filozofija|filozofskim]] tekstovima ([[Parmenid]], [[Empedoklo]], [[Plutarh]], [[Kratil]]) te u [[Orfej|orfičkim]] tekstovima spominje se Apolon kao bog Sunca.
 
Grci nisu povezivali Apolona s vožnjom u sunčanojSunčanoj kočiji - to je bila praksa [[rim]]skih pisaca.
 
== Mitologija ==
Redak 29:
=== Helijeva kola ===
 
Helije je vozio svoju kočiju preko [[nebo|neba]] svakog dana - kretao bi u zoru na [[istok]]u, a završavao s vožnjom navečer na [[zapad]]u. [[Homer]]<ref>[[Homer]]: ''[[Ilijada]]''; 16./779.</ref> opisuje da su mu kočiju vukli sunčani [[bik]]ovi. [[Pindar]]<ref>[[Pindar]]: ''[[Olimpijska oda]]''; 7./71.</ref> opisuje da su je vukli vatreni [[konj|pastusi]]. Poslije su brzonogim krilatim konjima dana imena: Pirej, Ej, Eton i Flegon<ref>Pyrois, Aeos, Aethon, Phlegon</ref>. Kad bi završio, njegova bi mu sestra [[Selena]] otpjevala uspavanku, a potom bi zaspao u svojoj krilatoj [[zlato|zlatnoj]] barci, [[Hefest]]ovu daru.
 
Svoju je dužnost Helije besprijekorno obavljao sve dok nije ugledao [[bogbožica|božicu]]inju [[Atena (mitologija)|Atenu]] kako se rađa iz [[Zeus]]ove glave. To ga je začudilo te se u svojoj kočiji na trenutak zaustavio, a vrijeme je stalo, no to nije imalo nikakvih posljedica.
 
Helije je imao svevideće [[oko]]. Dojavio je [[Hefest]]u o tome da ga [[Afrodita]] vara s [[Ares]]om. Također je vidio da [[Had (bog)|Had]] otima [[Perzefona|Perzeonu]].
Redak 41:
Ljubomorni [[Zeus]]ov sin [[Epaf]] nije mogao podnijeti da je [[Faetont]], Helijev sin, blistav i sjajan poput oca te ga je u svađi nazvao potomkom ništavnog [[smrt]]nika. To je Faetonta jako uvrijedilo, ali i natjeralo da posumnja te je otišao Heliju i ispitivao ga je li mu on sigurno otac. Helije ga je uvjeravao, ali Faetont se nije mogao smiriti, stoga se Helije zakleo presvetom rijekom [[Stiks]] da će mu kao dokaz ispuniti bilo koju želju.
 
[[Faetont]] je poželio da jedan dan vozi očeva kola. Helije se uplašio i počeo razuvjeravati Faetonta da to nije za smrtnike te da je neiskusan u kroćenju vatrenih i blistavih, krilatih [[konj]]a koji vuku kočiju. No, Faetont se nije dao razuvjeriti te je, zbog zakletve, Helije morao ispuniti obećanje. Skinuo je svoju [[zlato|zlatnu]] krunu i ukratko mu objasnio kako upravljati kočijom.
 
[[Faetont]] je potjerao Helijeva kola, a krilati su [[konj]]i osjetili da ih ne vodi poznata i čvrsta ruka te su skrenuli sa svoje svakodnevne putanje. Isprva su se podigli previsoko te se zemlja smrznula, a potom su se spuštali su se i padali sve niže, a od plamena su uzavrele [[rijeka (vodotok)|rijeke]], [[zemlja]] se sušila i pucala (nastajale su [[pustinja|pustinje]] - [[Sahara]]), a [[šuma|šume]] su gorjele - čak su se i vrata [[Had (podzemni svijet)|Hada]] otvorila. [[Geja (mitologija)|Geja]] je zaprijetila Faetontu i pozvala [[Zeus]]a da spriječi uništenje zemlje. [[Zeus]] je poslao munju na Faetonta koji se srušio u bezdan, u rijeku [[Eridan]], i umro, ali život na zemlji bio je spašen.
 
Helije je bio neutješan te je toga dana zemlja ostala bez sunca. Faetontove sestre [[Helijade]] pretvorile su se u [[topola|topole]], a od njihovih je suza nastao [[jantar]]. [[Zeus]] je darovao Heliju [[labud]]ove koji će mu vući kočiju umjesto uništenih [[konj]]akonja.
 
=== Rod ===
Redak 51:
[[Slika:Colossus of Rhodes.jpg|thumb|[[Martin Heemskerck]]: [[Kolos s otoka Roda]]]]
 
Nakon [[Titani#Titanomahija|Titanomahije]], [[Zeus]] je sebi uzeo [[nebo]] i [[zemlja|zemlju]], [[Posejdon]]u dao [[more]], a [[Had (bog)|Hadu]] [[Had (podzemni svijet)|podzemlje]], a i ostalim je [[bog]]ovimabogovima nešto podijelio, samo je Helije ostao zakinut.
 
Da bi se ispričao na zaboravnosti, darovao mu je otok [[Rod]] koji se pojavio na moru. Također je dao napraviti velik kip [[Kolos s otoka Roda|Kolosa]] njemu posvećen, na ulazu u luku.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Helije"