Glavonošci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodatak...bit će još
mili bože, ima li tome kraja....
Redak 43:
**[[Vampyromorphida]]<br>
}}
'''Glavonošci''' (Cephalopoda, od [[grčki jezik|grč.]] plural ''Kεφαλόποδα'' (kephalópoda); "glava-stopalo") su [[razred (taksonomija)|razred]] [[mekušci|mekušaca]]. Odlikuju se [[bilateralna simetrija|bilateralnom simetrijom]], istaknutom glavom i preoblikovanim stopalom preoblikovanim u obliku"lijevak" i dva kraka [[tentakula]], odnosno, krakova.
 
Razred ima dva izumrla i dva [[recentna vrsta|živuća]] podrazreda. Izumrli podrazredi su [[amoniti]] i [[belemniti]] i vrlo su važni za razumijevanje razvoja glavonožaca. Danas živuća dva podrazreda su [[Coleoidea]] i [[Nautoiloidea]]. U skupini Coleoidea ljušture više uopće nema, ili su njeni rudimentarni ostaci integrirani u tijelo, dok u skupini Nautolidea, koja je danas zastupljena još samo s nekoliko vrsta, životinje ju još uvijek imaju. Najpoznatiji pretstavnik ove skupine je [[indijska lađica]].
 
Sve vrste su grabežljivci, a nastanjuju isključivo mora. Samo rijetke vrste podnose i [[boćata voda|boćatu vodu]], dok ih u slatkoj vodi uopće nema.
 
==Broj vrsta==
Line 57 ⟶ 59:
==Biologija==
===Podjela tijela===
Glavonošci imaju tijelo građeno od trupa (s utrobnom vrećicom), glave s priraslim [[tentakula]]ma i s trbušne strane smještenim vrećastim plaštom. Pri tome, podjela tijela ne odgovara orijentiranju pri kretanju. Šupljina unutar plašta završava u obliku cijevi (nazvanom hiponom ili lijevak) izvan tijela. U plaštenoj šupljini imaju najčešće dvije (kod ''Nautiloidea'' četiri) [[škrge]]. Na tome se zasniva jedna od mogućih podjela glavonožaca, na dvoškržnjake i četvoroškržnjake. Usta su okružena rastezljivim tentakulama kojes prijanjalkama kojih mogu imati osam (Octopoda, [[osmorokračnjaci]]) deset (Decapoda, [[desetokračnjaci]]) ili neodređen broj ([[indijska lađica]] ih ima 40). Tentakule s unutrašnje strane imaju prijanjalke i dijelom sudjeluju i u kretanju, ali prije svega ih životinje koriste za hvatanje lovine. Danas živuće vrste na ustima imaju "[[kljun]]" koji je oblikom sličan [[papige|papagajskom]] s gornjom i donjom čeljusti, i vrlo hrapavim jezikom''trenicu'' ([[radula]]), zupčastu pločicu za hvatanje i usitnjavanje hrane<ref>Glavonošci, puževi i školjke Jadrana, Neven Milišić, Marjan tisak d. o. o., ISBN 978-953-214-413-0 </ref>.
 
===Ljušture, tvrdi dijelovi, uzgon i uzgonkretanje===
[[Slika:NautilusCutawayLogarithmicSpiral.jpg|thumb|Poprečni presjek ljušture s komoricama]]
Prvotne vrste, kao što su [[nautiloidi]] i izumrli [[amoniti]], još imaju odnosno imali su vanjske ljušture od [[aragonit]]a, jednog od oblika [[karbonat|karbonat]]a koje su im [[vanjski kostur]] i daju im . Ta ljuštura je s unutrašnje strane (npr. [[indijska lađica]]) presvučena [[sedef]]om, što ih čini vrlo lijepim i privlači kolekcionare. Ljušture su podijeljene na nastanjeni dio u kojem glavonožac boravi, i dio s komoricama ispunjenim [[plin]]om koji omogućuje životinji da ostane na željenoj dubini vodenog stupca. [[Recentna vrsta|Današnje vrste]] ne mogu koristiti ljušturu za uzgon prema gore ili dolje u vodenom stupcu, jer zbog krutosti ljušture mogu usisati odnosno istisnuti iz ljušturenje samo oko 5 grama vode. Usmjeravaju kretanje samo potiskom mlaza, i to sporo. U novije vrijeme u znanstvenoj zajednici se razmatra mogućnost da su neke izumrle skupine ipak možda mogle kontrolirati uzgon unutar vodenog stupca promjenom zapremine plina i vode u komoricama. No, unutrašnja struktura ljuštura nautiloida i amonita se značajno razlikuju.
 
Kod glavonožaca s ostacima ljušture unutar tijela, kao što su [[sipe]] (Sepiidae), [[belemniti]] (Belemnoidea), [[spirule]] (Spirulida) ili [[lignje]] ( Loligo), čvrsti dijelovi su zatvoreni unutar plašta. Izumrli belemniti sustavno su nastanjenu komoricu reducirali do leđne žličice ili štapića. Spirule, za razliku od amonita, i nautiloida, imaju una smjerutrbušnoj trbuhastrani smještenu spiralu od krečnjaka podijeljenu na komorice ispunjene plinom (ostatak prvobitne ljušture).
 
Recentne vrste glavonožaca koje imaju vanjsku ljušturu su u skupini [[Nautiloidea]] razvrstanih u rod Nautilus, a jednu vrstu neki autori svrstavaju u zaseban rod, Allonautilus. Danas je u skupini nautiloida još samo nekoliko, dok je iz iste skupine poznato više od 10.000 [[fosil]]nih vrsta. Broj izumrlih amonita još nije točno utvrđen, no smatra se da bi ih moglo biti oko 30.000 do 40.000 vrsta.
 
===Živčani sustav===
Glavonošci imaju jako dobro razvijen [[živčani sustav]], obilježen krupnim živčanim vlaknima u plaštu. Ta vlakna su dugo godina zbog velikog [[pomjer]]a bila korištena za pokuse u [[neurofiziologija|neurofiziologiji]]. Imaju velik [[mozak]], najveći od svih [[beskralješnjaci|beskralješnjaka]], a smatra ih se najinteligentnijim u toj velikoj skupini životinja.
 
I osjetila su im vrlo dobro razvijena. Osim nautiloida, svi imaju u [[koža|koži]] [[stanica|stanice]] koje im omogućuju promjenu boja ([[kromatofori]]) što koriste za sporazumijevanje i za prikrivanje. Vid im je također vrlo dobar. Provedeni pokusi su pokazali, da [[obična hobotnica]] razlikuje širinu, veličinu, oblik i orijentaciju (okomitu ili vodoravnu) objekta. Također, oči su im osjetljive i na [[polarizacija|polarizaciju]] svjetla. No, uzimajući u obzir činjenicu da mijenjaju boju, iznenađuje pretpostavka da glavonošci uglavnom [[daltonizam|ne razlikuju boje]]<ref name="Messenger-17">{{cite book | last = Messenger | first = John B. | coauthors = Roger T. Hanlon | title = Cephalopod Behaviour | publisher = Cambridge University Press | date = 1998 | location = Cambridge | pages = 17-21 | id = ISBN 0-521-64583-2}} {{jezikk|en}}</ref>. Kad se prikrivaju, mijenjaju oblik prilagođavajući ga okolišu koji vide, no za prilagođavanje boje tijela, smatra se da im pomažu stanice koje reflektiraju svjetlo iz okoline <ref>Hanlon and Messenger, 68.</ref>. Dokaz da vide boju nađen je samo kod vrste [[Watasenia scintillans]]<ref name="Messenger-17">{{cite book | last = Messenger | first = John B. | coauthors = Roger T. Hanlon | title = Cephalopod Behaviour | publisher = Cambridge University Press | date = 1998 | location = Cambridge | pages = 17-21 | id = ISBN 0-521-64583-2}} {{jezikk|en}}</ref>.
 
===Krvotok===
Glavonošci su jedina skupina mekušaca s gotovo zatvorenim krvotokom jer uz vene i arterije imaju i kapilare. Kao većina mekušaca, glavonošci češće koriste [[hemocijanin]], [[protein]] koji sadrži [[bakar]], nego [[hemoglobin]] za prijenos kisika. Zbog toga je njihova krv kad izgubi kisik bezbojna, a izložena zraku postaje plava<ref>{{cite journal | last = Ghiretti-Magaldi | first = A. | coauthors = Ghiretti, F. | title = The Pre-history of Hemocyanin. The Discovery of Copper in the Blood of Molluscs | journal = Cellular and Molecular Life Sciences | volume = 48 | issue = 10 | pages = | publisher = Birkhäuser Basel | date = October 1992 | url = http://www.springerlink.com/content/ph8v3ln7560v68pp/}}</ref>
 
===Kretanje===
U plaštenu šupljinu rastezanjem mišića plašta ulazi voda koja služi životinji za disanje. No, kad se plašteni mišići skupe, voda ne može izaći iz šupljine drugačije nego kroz uski lijevak, što rezultira snažnim mlazom vode i potiskom tijela u suprotnom smjeru. Zbog toga se kolokvijalno ovaj način kretanja naziva "mlazni pogon". Ovo kretanje troši puno više energije od korištenja repa kod [[ribe|riba]], i učinkovitost tog načina opada s veličinom životinje.
 
Neke vrste mogu "hodati" uz obalu mora koristeći se krakovima. Neke skupine se na kraće udaljenosti kreću samo pomoću valovitog obruba oko cijelog plašta. Neke dubokomorske vrste također često hodaju krakovima po dnu.
 
==Razmnožavanje i životni ciklus==
Uz neke iznimke, glavonošci vrlo brzo rastu a žive kratko. Većinu energije iz hrane koriste za rast.
 
Kod glavonožaca s ostacima ljušture unutar tijela, kao što su [[sipe]] (Sepiidae), [[belemniti]] (Belemnoidea), [[spirule]] (Spirulida) ili [[lignje]] ( Loligo), čvrsti dijelovi su zatvoreni unutar plašta. Izumrli belemniti sustavno su nastanjenu komoricu reducirali do leđne žličice ili štapića. Spirule, za razliku od amonita, i nautiloida imaju u smjeru trbuha smještenu spiralu od krečnjaka podijeljenu na komorice ispunjene plinom.